Skromno znanje sputava razvoj repo poslova
Vrijednost kratkoročnog pozajmljivanja novca osiguranog likvidnim hartijama od vrijednosti, odnosno repo poslova, raste na Banjalučkoj berzi, a predmet prodaje su najčešće državne obveznice i akcije prvoklasnih preduzeća.
Ovaj vid finansiranja, međutim, još nije ni blizu željenog nivoa, a jedan od glavnih razloga je slabo znanje o njegovim mogućnostima i prednostima.
Suština repo posla je kratkoročno pozajmljivanje novca koji je osiguran kolateralom, najčešće likvidnim hartijama od vrijednosti. Tu vrstu transakcija prodavac koji u portfelju ima hartije od vrijednosti zaključuje sa investitorom koji svoj novac želi uložiti u kupovinu sigurih hartija.
Podaci Banjalučke berze pokazuju da su u prvih osam mjeseci 2016. godine sklopljena 24 repo posla ukupne vrijednosti 281.286 KM. U istom prošlogodišnjem periodu dogovoreno 37 takvih poslova, ali je njihova vrijednost bila manja – 164.328 KM.
– Prodavac hartija od vrijednosti, odnosno zajmoprimac se ugovorom obavezuje da će kupcu, odnosno zajmodavcu, prodati određeni broj hartija od vrijednosti. Kupac je dužan platiti prodavcu vrijednosne papire po ugovorenoj cijeni i obavezati se da će prodavcu te iste hartije od vrijednosti prodati na tačno dogovoren datum u budućnosti. Prodavac je dužan kupcu platiti reotkupnu cijenu za pomenute hartije od vrijednosti – pojašnjavaju u Banjalučkoj berzi.
Kao kolateral u najvećem broju zaključenih repo poslova tokom ove godine služile su obveznice ratne štete, akcije “Telekoma Srpske” i “Banjalučke pivare” i povremeno teslićke “Banje Vrućice”.
– Kupac je spreman pazariti samo likvidne hartije od vrijednosti, odnosno pozajmiti novac u okviru repo posla samo vlasniku prvoklasnih vrijednosnih papira jer ih uvijek može prodati na sekundarnom tržištu ukoliko mu prodavac na dan dospijeća repo posla ne isplati reotkupnu cijenu – kažu na Banjalučkoj berzi.
Direktor brokerskog društva “Eurobroker” Boris Majstorović kaže da brojne prednosti repo poslova nisu dovoljno iskorišćene zbog neinformisanosti.
– Mnogo ljudi posjeduje obveznice ratne štete i akcije “Telekoma Srpske” i njihovom prodajom kroz repo posao mogu brže i lakše doći do novca nego u bankama koje imaju brojne procedure prilikom odobravanja kredita – kaže Majstorović.
I ovaj slučaj otvara pitanje finansijske pismenosti u Srpskoj, koja se nalazi na veoma niskom nivou. Većina investitora ne zna šta je repo posao, a Majstorović kaže da bi Banjalučka berza i Komisija za hartije od vrijednosti morali poraditi na dodatnoj edukaciji ukoliko želimo razvijati finansijsko tržište.
Istorijat repo posla
Repo poslovi su odavno sastavni dio finansijskih tržišta SAD, Kanade, Japana, Njemačke, Francuske i Velike Britanije.
Podaci o prvoj pojavi repo poslova datiraju iz 1820. godine, a prve ovakve poslove obavljala je centralna banka Engleske.
(Glas)
