“SKY NEWS”: Ako napadi na američke trupe ne prestanu, SAD će direktno udariti na Iran

Odlukom da ne udari direktno sam Iran, američki predsjednik Joe Biden namjerno je nastojao izbjeći eskalaciju. Ali možda neće ostati bez izbora ako napadi na američke vojnike ne prestanu, piše Sky.

SAD pokušavaju pogoditi iranske mete na Bliskom istoku dovoljno snažno da zaustave napade na američke snage, ali ne toliko jako da bi to izazvalo širu eskalaciju ili čak direktan rat s Iranom.

Stručnjaci su posljednjih dana ovu strategiju nazvali pristupom “Zlatokosa” jer ona mora biti ispravna.

Joe Biden je jasno stavio do znanja da odgovor dolazi od trenutka kada je optužio “radikalne militantne grupe koje podržava Iran koje djeluju u Siriji i Iraku” za ubistvo troje američkih službenika u Jordanu u napadu dronom prije skoro sedmicu.

Odmazda će biti proračunata

Ali predsjednik je također dao znak da će njegova odmazda biti proračunata, a ne požurena, rekavši da će to biti “u vrijeme i na način koji mi izaberemo”.

Ovo je administraciji kupilo vrijeme da pokuša da krene najtanjim putem između smislenog, moćnog i efikasnog vojnog napada protiv iranskih interesa i rasplamsavanja novog sukoba u regiji koja je već na tački ključanja nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra koji je potaknuo izraelske rata u Gazi .

Odlučujući da ne pogodi sam Iran direktno, Biden je vrlo namjerno nastojao izbjeći eskalaciju, iako je potencijalno mogao opravdati napade unutar iranske teritorije s obzirom na navodnu podršku Teherana grupama optuženim za smrtonosni napad dronom u Jordanu.

Međutim, on je i dalje odlučio krenuti za iranskim elitnim snagama Quds, unutar Islamske revolucionarne garde (IRGC) – najmoćnijeg ogranka iranske vojne moći u regiji i organizacije koja vodi Teheransku mrežu proxy milicija.

Ovaj nivo napada mogao bi još izazvati direktan, eskalirajući odgovor Irana na američke ciljeve. Washington će se nadati da neće.

SAD ubile najvišeg iranskog generala

Prije skoro tačno tri godine, kada je Donald Trump bio predsjednik, SAD su ubile najvišeg iranskog generala koji je predvodio snage Kudsa tokom njihovog najefikasnijeg perioda proxy ratovanja protiv američkih, britanskih i drugih zapadnih interesa na Bliskom istoku.

Ubistvo Qasema Soleimanija u napadu dronom u Iraku u januaru 2020. godine izazvalo je iranski raketni napad na američke snage, također u Iraku, kao odgovor – trenutak akutne opasnosti kada se činilo da su dvije strane zadnji put bile na ivici spirale u sveopšti rat.

To se nije desilo.

Ovog puta, Bidenova administracija će vjerovatno pokušati raditi iza scene s Iranom kako bi smanjila rizik od slične vrste iranske odmazde.

Washington je također naveo da su napadi u petak samo početak, što znači da su njegovi protivnici na oprezu.

Predsjednik je ponovo uokvirio svoju prijetnju kako bi dao dojam da su Sjedinjene Američke Države prinudile na akciju, a ne da budu prisiljene na akciju.

“Naš odgovor je počeo danas”, rekao je on u izjavi koju je Bijela kuća objavila u petak. “Nastavit će se u vrijeme i na mjestima po našem izboru.”

Dodao je: “Sjedinjene Države ne traže sukob na Bliskom istoku ili bilo gdje drugdje u svijetu. Ali neka znaju ovo svi oni koji bi nam mogli naštetiti: ako naudite Amerikancu, mi ćemo odgovoriti.”

Za sada, možda najveća opasnost za Sjedinjene Države je to što njihova salva napada na 85 ciljeva povezanih s Iranom u Iraku i Siriji neće biti dovoljna da odvrati nove napade koji štete ili odnesu više američkih života.

Ako se to ponovi, predsjedniku možda neće preostati ništa drugo nego da direktno naredi udare na Iran.