Sljedeće dvije nedjelje će odlučiti sudbinu planete Zemlje
Skraćenica COP21 vjerovatno mnogima ne znači ništa, ali će ono što predstavlja biti ključan događaj za sudbinu planete Zemlje. U pitanju je konferencija koja mora da spriječi da se zemlja zagrije za još dva stepena. A vremena je sve manje.
U Parizu se ove nedjelje održava konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama, pod skraćenicom COP21. Brojka na kraju označava koji je ovo takav dijalog po redu, ali korijeni problema sežu mnogo dalje.
Prethodnih 20 godina, počevši od 1992. godine i samita u Rio De Žaneiru, države Ujedinjenih nacija pokušavaju da ograniče emisiju štetnih gasova. Bilo je potrebno više od 15 godina da se Rusija i Amerika slože oko mjera za zaštitu životne sredine, ali one i dalje nisu potpuno zakonski obavezujuće. U međuvremenu zagrevanje je raslo, a neke od retkih vrsta nestajale sa lica zemlje.
Ako se zemlja zagrije za dva stepena, vrela ljetna temperatura će postati godišnja norma, a samo će tropske vrućine biti nazivane toplotnim talasom.
Biljke bi zbog velikog temperaturalnog šoka umjesto da izbacuju kiseonik, počele da emituju ugljen dioksid i dodalno povećale rast temperature. Ne bi samo biljke patile. Smrtni ishodi zbog prevelike vrućine bili bi sve češći.
Povećao bi se nivo svjetskog mora, poplave bi bile ogromne, a London bi bio potopljen.
Najdramatičniji scenario koji predviđaju naučnici je da bi ovim tempom do 2050. dvije trećine živih vrsta izumrlo.
Šanse da se ovo izbjegne su 93 odsto samo pod uslovom da u sljedećih 10 godina smanjimo emisiju štetnih gasova za 60 odsto. O tome se odlučuje u Parizu.
Ove godine se predstavnici 196 nacija susreću u Parizu, a predsjednik SAD Barak Obama, kao i britanski premijer Dejvid Kameron biće samo neki od njih. Ozbiljnost problema je toliko velika da će ove godine države morati da se zvanično i pravno obavežu na smanjenje zagađenja, kako se zagrijavanje Zemlje ne bi povećalo za dva stepena celzijusa.
Evropska Unija će smanjiti emisiju štetnih gasova za čak 40 odsto u odnosu na nivo iz 1990. godine, i Kina, najveći zagađivač, obećala je velike promjne do 2030.
Najveću cijenu ovih promjena trebalo bi da plate najbogatije zemlje članice, ali je ogroman izazov usmjeriti 196 država da se slože i potpišu isti pravni dokument.
(24sata.rs)
