Šmit: Na izborima bili manji prekršaji

Kristijan Šmit održao je danas konferenciju za medije na kojoj je razgovarano o izmjenama Izbornog zakona koje je donio prije nekoliko dana.

Na početku obraćanja, Šmit se osvrnuo na nedavno održane izbore u Bosni i Hercegovini.

“Posljednjih dana nisam bio baš onako nezaposlen kao što znate. Želio bih u trenutku kada ne znamo detaljno rezultate izbora da se zahvalim građanima i biračima. Vi ste odabrali svoje pravo i izabrali ste. Znate da sam na početku godine rekao kakav god Izborni zakon bio, izbori će biti organizovani. Mogu da vidim da su na vrijeme organizovani upravo kako zakon i propisuje. Znate da je bilo teško i da se odvoji budžet za izbore. To se moglo uraditi, ali ipak se nisu uspjeli dogovoriti o tome. To je dovelo do toga da sam donio odluku o finansiranju izbora i dobro je da smo to uradili, da sam CIK-u obezbijedio finansijska sredstva”, rekao je Šmit.

Želio je utvrditi da se nisu mogli eliminisati svi nedostaci izbornog procesa.

“Nismo mogli eliminisati prevare i krađe, ali nakon razgovora u CIK-u i drugim promatračima ustanovili smo da je ovo dobar smjer i da smo imali manje prekršaja nego prošle izbore, a to je koliko sam čuo u vezi s odlukom paketa integriteta nakon što se stranke nisu mogle dogovoriti oko tih stvari”, poručio je Šmit.

Njemački diplomata je naglasio kako je svojim odlukama prije svega nastojao da deblokira FBiH.

“Birači imaju pravo da se većine koje su birali vidimo u rezultatima. Mi smo nažalost, posebno u FBiH, morali utvrditi da četiri godine nismo imali izabranu vladu ni Predsjedništvo i sve se to zasniva na odlukama iz 2014. godine. Moj cilj je bio i ostao da nam se to ovog puta ne desi. Zemlja koja želi u EU, ako ćemo poslušati želju građana, mora stvoriti osnove za tako nešto. Zbog toga sam stvorio uslove za to, da u kratkom roku nakon izbora, donesu odluku ko će biti predsjednik, premijer itd.”, mišljenja je Šmit.

Objasnio je s kim je vodio razgovore nakon donošenja odluke 2. oktobra.

“Čudi me da je nekog to iznenadilo. Utvrdio sam da su moji razgovori u nedjelju prije i poslije odluka, s predstavnicima stranaka, koji su mi izrazili razumijevanje za moju odluku i želim im se zahvaliti. Nije normalno da u jeku izborne noći da se razgovara tako mirno i trezveno. Ako vas zanima to su bili razgovori sa SDA, Željkom Komšićem, HDZ-om i svim ostalim strankama. Nije riječ o tome da se utiče na volju birača. Ja sam zbog toga ćutao o svemu do zatvaranja izbornih jedinica. Nije bio cilj da se da nekome ili oduzme prednost pa sam zbog toga razmišljao o terminu kada ću donijeti odluku”, pojasnio je Šmit, prenosi Kliks.

Osvrnuo se i na nove rokove koje je dao federalnim zvaničnicima.

“Ono što mi je bilo bitno jeste funkcionalnost FBiH. Znate da federalni sud ima manje sudija nego što treba imati. Zar to postoji negdje? Dopustio sam sebi da budem neljubazan i postavim rokove. Rok je do petka ove sedmice za to i nadam se da će aktuelno federalno predsjedništvo napraviti prijedlog za imenovanje sudija. U svakom slučaju, u svojoj odluci sam se pobrinuo za to i da nakon izbora Dom naroda FBiH može da se sastane i donese odluku”, poručio je Šmit.

Nakon toga, Šmit je govorio i o brojnim špekulacijama u javnosti.

“Očekuje nas velika reforma izbornog zakonodavstva i to se mora učiniti. Kada je riječ o presudama Zornić, Sejdić i Finci, one se moraju implementirati i tu nema nikakvog odlaganja. Ako hoćete, ja čestitam svima onima koji će u narednim danima imati obavještenja da su izabrani u parlament i prvi zadatak im mora biti da se zajedno pobrinemo za implementaciju ovih presuda koje čekaju 12 godina. To vidim kao nastavak onoga što sam započeo u FBiH”, rekao je Šmit.

Pojasnio je kako u zemlji postoje dva gledišta.

“U ovoj zemlji imaju dva pristupa. Jedan je dejtonski, tri konstitivna naroda i dva entiteta i jedna država. Međutim, s pravom imamo i drugi koncept, a on dovodi u pitanje kako sa ovakvom etničkom diferencijacihin obezbijediti da svi ljudi imaju ista prava. To nije jednostavno. Ja ću nakon ove konferencije održati sastanak s građanima koji razgovaraju o tome, te ću se sastati s mladima i umjetnicima. Mislim da se moram odmaći da samo predstavnici partija donose odluke u ovoj zemlji. Nada da će doći Dejton 2 ne vodi u pravom smjeru. Odluka o tome neće se donijeti o nekoj avio bazi u SAD-u već među građanima”, jasan je Šmit.

Osvrnuo se i na odluke koje je donio, a koje se tiču FBiH.

“Spreman sam na diskusiju, ali isto tako nakon nje donosim odluke. Kada je riječ o ‘tri procenta’, to je shvaćeno na drugačiji način. To znači da shvatam da trebamo tražiti druge načine pa sam došao do toga da povećam broj delegata sa 17 na 23. Imali smo disproporcionalnost koja je bila velika. Želio sam da uzmem u obzir presude i uvedem novi aspekt. U postupku izbora predsjednika FBiH su uvedene novine. Zbog toga sam dao rokove s obavezom da se naprave prijedlozi i nominuju kandidati. Ukoliko se ne donese odluka u određenom roku, onda će se taj proces prilagođavati. Želim poštovati odluku birača, preporučujem da se diskusija o presudi ‘Ljubić’ završi. Za mene je slučaj ‘Ljubić’ pravno gledano okončan”, poručio je on.

Na kraju, ponovno se osvrnuo na funkcionalnost Federacije BiH.

“Imali smo FBiH koja je bila šepava patka, ljude koji su htjeli da se stvari pokrenu pa se ništa nije desilo. Tu su nas dovela prethodna pravila. Hajmo pogledati šta imamo sada, šta da uradimo. Šta smo dobili nakon razgovora u Neumu? Ništa. Ulogu vitalnog nacionalnog interesa sam reducirao. Nema više generalne klauzule. Kada je riječ o FBiH, onda bih rekao da razmislimo o tome da li taj drugi dom koji je etnički strukturisan, zar ne bismo trebali ići u pravcu da se u zakonu zastupe regionalni interesi. Upravo ti etnički korpusi ne predstavljaju kantone, nego dolaze iz kantona. Želim funkcionalnost, ali moram reći. Funkcionalnost bi trebala da se posmatra i s aspekta šta nam je potrebno. Za šta je tih 23 ili 17 delegata”, zaključio je Šmit.

(N.S)