Šmit: Ne razumijem argumente da pogodujem HDZ-u

Kristijan Šmit jutros je gostovao na BHRT-u gdje je govorio o svojim nedavnim odlukama koje je nametnuo, izmjenama Ustava FBiH te formiranju Vlade FBiH.

S obzirom na to da Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, od početka stupanja na funkciju Šmita na mjesto visokog predstavnika osporava njegovu poziciju, Šmit kaže da se ipak ne osjeća nepoželjno.

“Pa dobro, svašta se priča. Naučio sam da ljudi ovdje mnogo pričaju, ali kada je riječ o činjenicama u cijelom tom slijedu ja sam visoki predstavnik i nadam se da nakon mene neće biti mnogo nasljednika, a ovdje je bitan put u Evropskoj uniji. Ne osjećam se nepoželjno. Naučio sam da razlikujem između političkog diskursa i izjava i ima tu nekih koji se nikako sa mnom ne žele sastati. Čak nije otišao u Mostar kako se ne bi sa mnom susreo. Ima mnogo ljudi koji nisu u politici, a koji su otvoreni prema meni”, rekao je Šmit.

Za sljedeću sedmicu ponovo su zakazani protesti građana ispred zgrade OHR-a, a s obzirom da to neće biti prvi put da se građani okupljaju u znak protesta na Šmitove odluke i izmjene, on odgovara da su demonstracije i protesti uvijek dobri dok god su mirni.

“Demonstracije su osnovno ljudsko pravo koje svako smije da ima i jednostavno sve je to dobro dok su one mirne. Svako ima pravo da kaže šta želi. Međutim, ono što mi nedostaje – put, kako doći do svojih ciljeva. U stvari, demonstracije, sva ta traženja, to je nešto što je do parlamenta. On je taj koji treba da dopuni Dejtonski sporazum, 14 tačaka evropskih normi, presude – sve je na parlamentu. Ja sam spreman i rado ću pomoći, ali ne želim da ja stalno, u okviru svojih kompetencija reaguje. Tu treba raditi parlament”, kaže visoki predstavnik.

Na pitanje da li smatra da je donio dobre odluke sada i u oktobru te da li su kritike prema njemu opravdane, Šmit kaže da je sproveo odluke koje je trebalo da donesu oni koje je izabrao narod.

“Kaže se priča se, zašto je donio odluke nakon izbora. Ja sam sproveo te odluke koje treba da donesu oni koji su izabrani. U FBiH ste imali rekord, vladu koja uopće nije bila birana u Parlamentu i to je rekord, ne znam da je to ikada bilo na svijetu. Moji prethodnici su također imali različite blokade, ali najvažnije je ono što smo uradili”, pojasnio je Šmit i dodao:

“Ja sam u stvari pokušao da popunim rupe u zakonu, u Ustavu FBiH, niko nije mogao reći šta se događa ako se rukovodstvo Federacije ne može dogovoriti i ako Parlament dođe u situaciju da ne može glasati. Ja sam za sadašnje rješenje uzeo jedna prijedlog, a na Parlamentu je da donese trajno rješenje”, kaže Šmit.

Takođe, rekao je da je u FBiH uvijek situacija “malo komplikovanija” i da mora unijeti u materiju kako bi došlo do razvoja unutar nje.

Šmit je potom komentarisao i navode da je u kontaktu s Andrejem Plenkovićem i, donekle, ide u korist HDZ-u i strankama okupljenim oko HNS-a.

“Hajmo to knjižiti u onaj konto – uvijek se traži ko je za nešto kriv. Dakle, za razliku od Dodika, Plenković sa mnom razgovara. Ima mnogih koji me pozivaju i preporučuju, ali ja sam taj koji donosim odluke. Ja ih donosim sam i niko drugi, a više bih volio da ih donese parlament”, kaže on.

S obzirom na to da je i prije intervencije Šmita 2. oktobra, na dan izbora, bilo spekulacija kako će on reagovati, on kaže da duguje građanima i građankama BiH te da je mogao pogodovati samo njima.

“Eh, bilo je puno spekulacija kako ću ja postupiti 2. oktobra, sve su spekulacije, ja znam šta sam dužan bh. građanima i građankama, možda su i Amerikanci spekulisali, ali nisu mogli na njih uticati”, dodaje.

Sada, nakon intervencije prošle sedmice, o tome da li je nova Vlada FBiH zapravo njegova vlada, Šmit je odgovorio:

“Nije moja vlada, nju je birao Parlament i ona odgovara Parlamentu. Oba doma naroda sada moraju odlučivati o izmjenama Izbornog zakona. Sada, šta će Vlada FBiH i Nikšić uraditi je njihov zadatak, a sve će to detaljno pratiti EU. Oni su ti koji žele da BiH ide naprijed”, naglašava Šmit.

Na konkretno pitanje da li je pogodovao HDZ-u i strankama okupljenim oko HNS-a, Šmit je rekao indirektnim pitanjima koliko je u vladi sa SDA bilo ministara sa HDZ-om.

“Bilo ih je šest, koliko ih je sada? Više ili manje? Do sada je bila vlada u tehničkom mandatu i nigdje nisam vidio da HDZ ili SDA mora biti negdje”, kaže Šmit.

Prokomentarisao je i izjave Milorada Dodika i činjenice da ne želi da razgovara sa njim.

Za njega, Šmit smatra da je Dodik u prilici da prokocka jednu važnu šansu; kaže da je on konstruktivan na državnom nivou, ali da se politika ne sastoji do toga da se ne razgovara s ljudima.

“Bilo bi dobro da razgovara sa mnom”, zaključu je.

Prokomentarisao je i Dodikove najave da će na entitetskim linijama postaviti jedinice MUP-a RS koje će vršiti kontrolu. Kako Schmidt kaže, ne postoje unutrašnje granice u BiH te da je Dejtonski sporazum taj koji je odgovoran za entitete, ali da on ne razumije kako neko dolazi na ideju da ukine postojanje FBiH ili RS.

“Retorika, nekad je treba i podnijeti. Ako bi se išlo na bilo koji način u smjeru secesije, mogu samo reći da ću ja reagovati. Dejton predviđa državu i kad pogledam oko BiH, svi susjedi, pa čak ni u Beogradu, niko ne dovodi u pitanje teritorijalni integritet BiH”, ističe Šmit.

O pitanju državne imovine kao jednog od trenutno najvažnijih pitanja, kaže da je u komisiji koja se bavi ovim pitanjem sjede stručnjaci i da će njihova imena biti poznata, ali za sada ne jer ne želi politizirati komisiju.

Predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović govoriće pred Savjetom bezbjednosti UN-a gdje će, kako je to danas potvrdio, biti prisutan i Šmit.

Na pitanje šta ako Cvijanović ospori legitimitet visokog predstavnika u BiH, Šmit odgovara da će u tom slučaju dobiti odgovor od UN-a koji joj se neće dopasti.