Šmit: Od afere herbicida “ubice” do poslova na Balkanu

Kristijan Šmit stigao je u BiH u julu 2021. godine, ali godinu nakon toga i dalje je obavljao funkciju člana Nadzornog odbora Dojče Bana (DB).

Nakon kritika da je nametnuo reformu izbornog zakondavstva u korist Zagreba, odnosno Čovićevog HDZ-a, ali i defanzivne uloge kada je u pitanju politika Milorada Dodika (SNSD) koji je u direktnoj vezi s Beogradom, ponovo se počelo sumnjati u iskrene namjere Šmita za kojeg se u njegovoj domovini vežu i određene afere. Sada su ponovo isplivale…

Dojče Ban AG je nacionalna željeznička kompanija Njemačke sa sjedištem u Berlinu i smatra se drugom po veličini transportnom kompanijom na cijelom svijetu, nakon njemačke poštanske i logističke kompanije Dojče Post/DHL. Također, najveći je željeznički operater i vlasnik infrastrukture u Evropi.

Informacija o održanom sastanku članova NO u Berlinu

U Nadzornom odboru ovog giganta, od 1. aprila 2019. do 30. aprila 2022. godine sjedio je i Kristijan Šmit, bivši njemački ministar poljoprivrede i član Bundestaga, a danas visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, kojeg ne priznaje Republika Srpska.

Ono što je zanimljivo, DB ima 100% kontrolu nad kompanijom “Arriva” kojoj su Hrvatska i Srbija strateška tržišta. Tačnije cilj su joj autobuske kompanije.

Ciljna tržišta Hrvatska i Srbija

Arriva je u Hrvatskoj “završila” poslove u Osijeku, Karlovcu, Požegi, Cresu, Otočcu, Gospiću, Slunju, Rugvici, a u Srbiji u Požarevcu, Novim Banovcima…

Početkom oktobra mediji u Srbiji su izvjestili da je firma “Arriva” prodala drugog najvećeg autobuskog prijevoznika u Srbiji – firmu “Arriva Litas”.

U susjednoj Hrvatskoj, firma Autotrans je vodeći autobusni operater u zapadnom i obalnom dijelu Hrvatske, a u augustu 2017. godine firma je postala dio međunarodne grupacije Arriva Dojče Bana.

Četiri godine u Dojče Banu

U zvaničnom izvještaju DB-a za 2021. godinu se navodi da je član Nadzornog odbora i visoki predstavnik Kristijan Šmit koji godišnje inkasira pristojnu sumu novca.

Prema izvještaju Dojče Bana, Šmit je tokom 2019. godine zaradio 17.700 eura, godinu poslije 22.700 eura, a prošle (2021.) godine 35.400 eura. Podaci za sedam mjeseci ove godine još nisu dostupni.

Takođe, još jedan zanimljiv detalj u vezi sa Šmitovim poslovima u Njemačkoj.

Afere, skandali pa nagrada u obliku OHR-a

Bila je 2017. godina kada je Kristijan Šmit kao ministar poljoprivrede dao odlučujući glas, bez koordinacije sa njemačkom ministricom zaštite okoliša Barbarom Hendricks, o proširenju upotrebe herbicida Glifosata, iako je praksa da se svi ministri moraju složiti. Za glifosat se sumnja da izaziva rak nakon čega su farmeri tužili farmaceutske kompanije koje su ga koristile.

Ministrica zaštite okoliša Barbara Hendriks i njemačka kancelarka Angela Merkel tada su bili protiv upotrebe spomentog herbicida u EU, ali je Šmit mislio drugačije. Glasao je “za” zbog čega je Merkel pobjesnila, pa ga čak i javno kritikovala. O tome je pisao i Suedojč Cajtung.

No, sumnja se da mu je podršku prema OHR-u pružila iz znaka zahvalnosti jer je ostao lojalan njenoj politici, za razliku od svoje stranke CSU, tokom velike migrantske krize 2015. 2016. godine.

“Činjenica da Šmit prelazi u nadzorni odbor željeznica opet bi trebala izazvati rasprave. Grupacija je jedan od najvećih pojedinačnih potrošača glifosata u Njemačkoj. Prema izvještaju Handelsblatta, željeznica godišnje koristi oko 75 tona herbicida, prvenstveno za zaštitu tzv. balastnog sloja šina od ‘širenja korova’. ‘Za nas je glifosat odlučujući aktivni sastojak koji garantuje sigurnost u željezničkom transportu’, citirali su menadžera grupe. Više od 130.000 ljudi potpisalo je peticiju prošle godine. Potpisnici traže da željeznice zamijene sredstvo protiv korova, za koje se sumnja da izaziva rak, podnošljivijim sredstvima. Studije o mogućim zdravstvenim opasnim efektima glifosata do sada su došle do različitih zaključaka”, pisao je NordBayern 2019. godine.

Što se tiče kontrovezne upotrebe herbicida glifosat, jedan od najvećih korisnika je bio Dojče Ban. Naime, ta kompanija je koristila taj herbicid za održavanje željezničkih pruga bez korova. Podsjetimo, Šmit je tri godine bio član Nadzornog odbora DB-a.

Ne ulazeći u poduzetnički duh Kristijana Šmita, građani BiH se s pravom mogu zapitati da li je on imao određene “dugove” u Hrvatskoj i Srbiji i da li zaista donosi dobre odluke kada je zbog poljiprivrednog lobija u Briselu izglasao produženje upotrebe glifosata, kako pišu njemački mediji, nauštrb zdravlja ljudi.

Lajf Miler, nacionalni menadžer udruženja za zaštitu prirode u Njemačkoj je svojevremeno za Šmita poručio: “Ovo klečanje pred poljoprivrednim lobijem je skandalozno.”