Šmit: Pažljivo pratim rad svih uključenih političkih stranaka, očekivanja su mi nepromijenjena

Kristijan Šmit pozdravlja intenzivnije napore domaćih političkih aktera, uključujući i Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine, da zajedničkim naporima, nakon njegovog poziva u decembru, usvoje neophodne izmjene Izbornog zakona kako bi se obezbijedio integritet izbora.

Na početku saopštenja OHR-a naglašava se da je dužnost odgovornih političara u BiH da, nakon skoro 15 godina debate, ostvare konkretan rezultat.

“Nema sumnje da to očekuju i građani i evropski partneri. Pravo građana da budu sigurni da se njihov glas računa mora se striktno poštovati. Ovo bi trebalo da bude na snazi za opštinske izbore u oktobru ove godine”, navedeno je.

Šmit potvrđuje da njegova očekivanja ostaju nepromijenjena.

“Bez obzira na ishod parlamentarne procedure, imperativ je da svako usvojeno rješenje sadrži preporuke međunarodnih tijela, uključujući GRECO, OSCE, ODIHR i Venecijansku komisiju. Ove preporuke služe kao ključne smjernice za standarde koji obezbkjeđuju transparentan, pošten i vjerodostojan izborni proces”, navedeno je.

Ističući hitnost i važnost ovih reformi, on naglašava da je primarni cilj vratiti povjerenje birača u izborni proces.

“Usvojene reforme ne bi trebalo da budu usmjerene ka širenju uticaja političkih stranaka, već bi, prije svega, trebalo da osnaže birače i dati im mogućnost da biraju kandidate unutar izbornog procesa u koji imaju povjerenje. Suverenost u demokratskim zemljama pripada biračima, a ne političkim strankama. Fokus mora biti na stvaranju izbornog okvira koji podstiče povjerenje i obezbjeđuje da volja naroda bude iskazana onakva kakva jeste”, poručeno je.
Posebno su se osvrnuli i na planirane izmjene u vezi sa Centralnom izbornom komisijom BiH i plan da biračke odbore popunjavaju kroz Parlamentarnu skupštinu BiH.

“Integritet i napristrasnost Centralne izborne komisije i njenih članova, kao i mogućnost da ispunjavaju svoje zakonske obaveze, treba da budu zagarantovani”, istaknuto je.

Šmit će nastaviti konsultacije o ovoj temi. S tim u vezi, visoki predstavnik naglašava da pažljivo prati rad svih uključenih političkih stranaka.

“Ova aktivnost je sastavni dio napora kako bi se obezbijedilo da akcije koje se sprovode budu usklađene s principima navedenim u Aneksu 3 Opšteg okvirnog sporazuma za mir (GFAP), posebno s principima transparentnosti, odgovornosti i najboljeg interesa građana Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju OHR-a.

Takođe se osvrću na dogovor da izborni cenzus bude povećan na četiri posto za lokalne izbore i pet posto za opšte izbore.

“Povećanje izbornog praga ne bi trebalo da utiče na mogućnost predstavljanja malobrojnijih konstitutivnih naroda”.

Na kraju je posebno naglašeno da bi tehničke izmjene Izbornog zakona BiH trebalo da budu donesen bez obzira na to da li će partneri postići dogovor o političkim izmjenama, odnosno poručuju da je integritet narednih izbora fokus, a ne izmjene u Predsjedništvu BiH.

“Politički akteri treba da izbjegavaju povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta s implementacijom ključnih sudskih presuda, koje se moraju sprovesti, ali zahtijevaju široke konsultacije i podršku. Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ova ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o evropskim integracijama, onda bi Izborni zakon trebalo izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prenos rezultata, ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja garantuju pravično takmičenje na izborima”, rečeno je.