Šmit: Vjerovatno ću unaprijediti zakon koji se tiče zabrane negiranja genocida

Kristijan Šmit u obraćanju na komemoraciji povodom 28. godišnjice u Srebrenici najavio je da će najvjerovatnije unaprijediti zakon o zabrani negiranja genocida kojeg je nametnuo Valentin Incko.

“Moramo razumjeti i moramo žalovati. Lekcije Srebrenice se nikada ne smiju zaboraviti. Imamo slučajeve kada vidimo da se Srebrenica zaboravlja. Moramo se vratiti na početka i razumjeti da je moralna dužnost svih nas, a pogotovo Međunarodne zajednice koja na ovom mjestu prije 28 godina nije dala svoj doprinos pravdi i nije omogućila budućnost za mlade naraštaje u ovoj zemlji”, rekao je Šmit.

Istaknuo je važnost jačanja kapaciteta mogućnosti Memorijalnog centra Potočari, da kroz edukaciju održava pamćenje i da se to uradilo kroz izradu plana za zaštitu, prevenciju, komemoraciju, pamćenje i da zahvalnost neće ostati samo na riječima, nego i kroz konkretno djelovanje međunarodne zajednice.

“Da bi pomirenje bilo efikasno, istina, pravda, reparacija i garancije da se ovako nešto neće desiti je ključno”, rekao je Šmit.

Istakao je da Memorijalni centar treba postati ključna institucija u ovoj zemlji i evropskom kontinentu kroz akademske rasprave kako bi pružio podršku i spriječio ponavljanje.

“Svi oni koji u kontekstu zakonodavstva mog prethodnika, koje ću ja vjerovatno proširiti, moraju znati da oni koji negiraju i glorifikuju zločine nanose bol ne samo porodicama nego i cijelom čovječanstvu”, poručio je Šmit.

Rekao je da se mora pozabaviti istorijom koja se uči u školama.

“Pozivam nadležne organe, da procesuiraju negiranje genocida i glorifkovanje zločina kako ne bi i dalje produbljivali patnje žrtava. Zahvaljujem bavarskom glavnom tužiocu i da se svjetski tužioci pridruže i pruže podršku kolegama tužiocima u Sarajevu mijenjaući statistiku po kojoj nijedna optužnica nije podignuta”, rekao je Šmit.

Istakao je i važnost registracije ratnih zločina i zločinaca i da je izrazito bitna u smislu pravde za žrtve. Rekao je da pozdravlja to da ministar pravde i predstavnici rezidualnog mehanizma ostvaruju saradnju i da je spreman dati doprinos kako bi zakonski jasno utvrdili da osuđeni ratni zločinci nemaju mjesto u javnom prostoru u Bosni i Hercegovini.

“Iz toga razloga sam stava da trebamo proširiti zakonske odredbe tako da počinioci ratnih zločina ne mogu imati pravo da obavljaju javne funkcije i to treba biti utvrđeno zakonskim propisima. Ne mogu biti prerušeni vukovi u jagnjećoj koži. Njihova moralna dužnost je da se izvine, a da žrtve su te koje odlučuju hoće li oprostiti ili ne”, rekao je Šmit.