Šmitovom nominacijom za visokog predstavnika Njemačka želi da preduhitri SAD u politici prema BiH

Nominacijom Kristijana Šmita za sljedećeg visokog predstavnika u BiH Njemačka rizikuje da kadrovsku politiku stavi kao prioritet, prije bilo kakve političke rasprave o ovom pitanju, navodi se u analizi EU Observera.

Kako se navodi u analizi, Kancelarija visokog predstavnika (OHR), zadužena za koordinaciju međunarodnih aktera i provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma već deceniju nije dovoljna aktivano na političkoj sceni u BiH, a taj period većinom se odnosi na mandat austrijskog predstavnika Valentina Incka.

Njemačka je i prije 15 godina po vodstvom kancelarke Angele Merkel bila ključna za podsticanje promjena transatlantskog kursa BiH te je nominovala Kristijana Švarc-Šilinga za visokog predstavnika koji je zamijenio na toj poziciji Britanca Pedija Ešdauna, prenosi Klix.ba.

Prepuštanje politike domaćim liderima

Ovaj potez je, kako se navodi u tekstu, bio dio zajedničke odluke Evropske unije i SAD-a koja je promovirala politiku da domaći lideri moraju donositi većinu odluka. Ovakva strategija, pokazalo se vremenom, dodatno je učvrstila moć postojećih elita koje su postale izuzetno otporne na bilo kakvo provođenje reformi.

U januaru 2021. godine, kako ističe EU Observer, Njemačka se ponovno odlučila vratiti na bh. političku scenu. Nakon gotovo mjesec dana službene šutnje, zvanični Berlin se oglasio i zvanično izašao sa nominacijom Šmita na poziciju visokog predstavnika.

“Nominacijom Njemačka preuzima inicijativu za ponovno postavljanje BiH na međunarodni politički fokus”, saopštilo je njemačko ministarstvo vanjskih poslova.

Međutim, bez ikakvog ranijeg objašnjenja o tome zašto su se odlučili na ovu inicijativu, prema mišljenje EU Observera, ostaje sumnja kako je Šmit kandidovan kako bi preduhitrio moguće poteze Bajdenove administracije koja takođe namjerava imati mnogo aktivniju ulogu na Balkanu i u BiH.

Da će se SAD aktivnije uključiti u procese u BiH dokaz je i niz događaja koji je organizovan povodom 25. godišnjice Dejtonskog sporazuma u kojima su učestvovali mnogi bivši članovi američke administracije kao i sadašnji ambasador SAD-a u BiH.

Čemu žurba?

Određene naznake za aktivniju ulogu Njemačke dao je ambasador ove zemlje pri Ujedinjenim nacijama i dugogodišnji savjetnik Angele Merkel Kristof Hausgen.

On je tokom sjednice izjavio kako je potrebno ojačati OHR i izvršiti rekonstrukciju bonskih ovlaštenja koja omogućavaju visokom predstavniku da poduzme radnje kojima bi spriječio kršenje Dejtonskog sporazuma ili bi jednostavno nametnuo određene zakone koji se, uslijed nedostatka političke volje, nisu mogli ostvariti dogovorom domaćih lidera.

Prema mišljenju EU Observera, već ranije tokom analiza razbijen je mit da je jedini način da se međunarodna zajednica angažira u BiH taj da nameće rješenja ili se oslanja na domaće političke elite koje ne pokazuju apsolutno nikakvu želju za promjenama.

Umjesto toga, potrebno je raditi na postizanju transatlantskog konsenzusa kojim bi se stvorilo okruženje koje će artikulisati zahtjeve građana o tome u kojem smjeru u budućnosti treba ići Bosna i Hercegovina.

U zaključku EU Observera, navodi se kako je Njemačka potezom nominacije Šmita pokrenula političko pitanje o BiH na najgori mogući način te je još jednom ukazala na nedostatak koordinacije između zapadnih zemalja.

Također, dolazak Bajdenove administracije, morat će napokon pokrenuti pitanje o tome gdje se Bosna i Hercegovina nalazi 16 godina nakon posljednje odluke Berlina da na mjesto visokog predstavnika postavi svoga čovjeka od povjerenja.

(N.S)