Šolc i Bajden: Susret pun poštovanja

Njemački kancelar Olaf Šolc bio je u Vašingtonu samo nekoliko sati, a tokom sastanka sa Džozefom Bajdenom čule su se samo srdačne riječi. Osovina Vašington-Berlin Sje sve važnija, piše DW.

Odavno nije bilo toliko putovanja preko Atlantika: čim se njemački vicekancelar i ministar ekonomije Robert Habek vratio iz Vašingtona u Berlin, njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok ukrcala se u avion da se obrati Savjetu bezbjednosti UN u Njujorku i zajedno sa svojim američkim kolegom, još jednom osudi Rusiju za njen osvajački rat u Ukrajini.

A tek što se vratila Berbok, njemački kancelar Olaf Šolc se i sam ukrcao u avion da se sastane s američkim predsjednikom Džoom Bajdenom u Vašingtonu. To je Šolcova druga posjeta Bijeloj kući otkako je pre petnaest mjeseci došao na čelo njemačke vlade.

Kamere su bile dozvoljene samo sedam minuta dok je njemački kancelar srdačno dočekan u Bijeloj kući riječima “dobro došli nazad” prije nego što je razgovor nastalvljen iza zatvorenih vrata.

Za SAD Njemačka ima sve važniju ulogu u strategiji saveza protiv ruskog agresora.

Sjeverni tok

Pobjeda socijaldemokrata na njemačkim izborima krajem 2021. u Vašingtonu je dočekana kao ne baš prijatno iznenađenje. S jedne strane, zato što je poslije šesnaest godina Angele Merkel to značilo kraj već poznate konstante, ali i zato što se u Vašingtonu sumnjalo da su njemački socijaldemokrati bliži Rusiji nego SAD.

Onda je počela ruska invazija na Ukrajinu, a Njemačka se našla na udaru američke javnosti zbog bliskih ekonomskih veza sa Moskvom. Dopisnica DW je bila u Bijeloj kući na konferenciji za novinare Bajdena i Šolca, dvije nedjelje nakon početka rata. Ne može se poreći u kojoj mjeri je bilo neprijatno ćutanje kancelara o gasovodu Sjeverni tok 2.

U SAD niko nije mogao da shvati zašto Šolc nije htio ni riječ da kaže o gasovodu čak i nakon Bajdenove jasne prijetnje da Njemačka mora da prekine snabdijevanje ruskim gasom u slučaju rata. Tačno je da je američki predsjednik postupio profesionalno pred novinarima, ali se osjetilo u kojoj mjeri mu ovakav stav Njemačke ide na živce.

Njemačka je prešla dug put

Ali došla je nova era. Rat traje godinu dana. U međuvremenu, vlada predsjednika Bajdena ne prestaje da naglašava koliko su bliski, iskreni i važni odnosi SAD sa Njemačkom. Čak i više nego u njemačkoj javnosti, preko Atlantika se razumije i poštuje dokle je stigla ne samo Šolcova vlada, već i cijela Njemačka. Prije godinu dana niko u Vašingtonu nije mogao ni da zamisli da će Njemačka ikada biti spremna da podrži Ukrajinu u tolikoj mjeri, ne samo tolikim novcem, već i vojnom pomoći.

Ovoga puta nakon sastanka Bajdena i Šolca nije bilo konferencije za novinare, ali se već na prijemu i u saopštenju Bijele kuće moglo osetiti: poštovanje ova dva političara jedno prema drugom je potpuno iskreno, povjerenje je duboko. A poruka vladaru Kremlja je jasna: zajedno stojimo na strani Ukrajine. Dominira svijest da zapadni savez nije nešto što se samo po sebi razumije. Snage i interesi ne samo Rusije, već i Kine su sve veći test i za ovaj savez.

A globalni Jug otkriva svoju snagu u borbi za novi svjetski poredak i sve više pokreće pitanje toliko velike vojne i finansijske pomoći Ukrajini. Doduše, prošle nedjelje je Generalna skupština UN još uvijek velikom većinom osudila ruski napad i pozvala Putina da se povuče iz Ukrajine, ali izgleda da je samo pitanje vremena kada će neke od ovih zemalja tražiti saradnju s Kinom i Rusijom.

Vašington ga razumije bolje od Berlina

Utoliko se može pretpostaviti da je u privatnom razgovoru bilo mnogo riječi o politici prema Kini. Ovde postoje fundamentalne razlike: i SAD su ekonomski u velikoj mjeri zavisne od uvoza iz Kine, ali Vašington sve više zaoštrava odnose sa Pekingom. Međutim, Šolc radije čeka i nada se da Kina neće preći granicu i početi da šalje oružje Rusiji. Kina je najvažniji trgovinski partner Njemačke, a nisu samo njemački proizvođači automobila zabrinuti za preživljavanje ako se bi prestala ekonomska saradnja sa Kinom.

Olaf Šolc nije čovjek velikih riječi. Zbog takve uzdržanosti kritikuju ga u domovini, ali u SAD mu to otvara vrata. Što se tiče tenkova za Ukrajinu, Njemačka i Evropa uopšte ne razumijeju njegov stav, jer je Šolc više puta ponavljao da će Njemačka poslati tenkove samo ako i Amerikanci pošalju svoje “abrams” u Ukrajinu. Na kraju, tako je i bilo.

Šolc je gotovo američki pragmatičan: svjestan je da cijela Evropa i dalje u velikoj mjeri zavisi od američke vojne podrške i da će biti potrebno još mnogo godina dok Evropska unija ne bude u stanju da samostalno prkosi agresoru poput Vladimira Putina. A ovaj američki predsjednik je dovoljno dugo u politici da bi mogao da razumije – i poštuje onu vrstu oprezne i dobro odmjerene politike koju vodi njemački kancelar Šolc, piše DW.