S&P: Rusija je pred bankrotom
Rusija je bankrotirala jer je nudila vraćanje duga u rubljima, a ne dolarima, tvrdi agencija za kreditni rejting Standard&Poors.
Situacija je nastala kada je Rusija pokušala platiti u rubljima dvije dolarske obveznice koje su dospjele na naplatu 4. aprila. Agencija za kreditni rejting Standards&Poors tvrdi da je to slučaj “selektivnog bankrota”, jer investitori, tj. vlasnici obveznica najvjerojatnije neće moći zamijeniti rublje za dolare.
“Selektivni bankrot” (SD) je prema definiciji S&P situacija u kojoj dužnik, u ovom slučaju Rusija, ne vraća dio svog duga, ali ne na sav dug. Kako još postoji period počeka od 30 dana, iako je dug na obveznice dospio 4. aprila, a druge dugove Rusija vraća, situacija se još ne klasifikuje kao potpuni bankrot.
Ali agencija za kreditni rejting S&P ne očekuje da će u tom roku Rusija konvertirati rublje u dolare i time vratiti dug, s obzirom na sankcije Zapada koje umanjuju “volju i tehničke mogućnosti da ispoštuje odredbe i uslove” svojih obaveza.
Kremlj tvrdi da nema temelja za bankrot, tužiće
Rusija je najavila pravne korake za osporavanje bankrota.
“Tužit ćemo, jer smo poduzeli sve potrebne radnje kako bi ulagači primili svoje uplate”, rekao je ministar financija Anton Siluanov za prokremljanski list Izvestia u ponedjeljak 11. aprila.
“Pokazaćemo sudu dokaz o našim uplatama kako bismo potvrdili naše napore da plaćamo u rubljima, baš kao što smo radili u stranoj valuti. To neće biti jednostavan proces”, dodao je. Nije rekao koga Rusija planira tužiti.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je rekao da bi bilo kakav bankrot bio “umjetan” jer Rusija ima dolare za platiti, ali im jednostavno ne može pristupiti.
“Nema temelja za stvarni bankrot”, rekao je Peskov. “Ni blizu.”
Vrijednost rublja opet pada
Nakon objave agencije za kreditni rejting Standard&Poors rubalj je izgubio na vrijednosti nakon što je u prijašnjim sedmicama nadoknadio gotovo sve gubitke od početka napada na Ukrajinu.
Podsjetimo, prije invazije na Ukrajinu kursrublja je iznosio 85 rublja za jedan evro i 75 rublja za jedan dolar, nakon čega je vrijednost naglo pala na više od 140 rublja za jedan evro i 120 rublja za jedan dolar. Ali krajem marta počinje veliki oporavak vrijednosti rublja te se on praktički vratio na nivo prije rata. Sada opet pada vrijednost pa se trguje po kursu od 92 rublja za evro i 85 za dolar (u trenutku pisanja ovog teksta).
Centralonoj banci Rusije je zamrznuto pola od 640 milijardi inostranih pričuva. Kao odgovor na to Rusija je uvela politiku prema kojoj kompanije moraju 80 posto svojih prihoda od izvoza pretvoriti u rublje, što se primarno odnosilo na izvoznike nafte i plina. Time su se zaobišle sankcije koje se odnose na zamrzavanje inostranih rezervi i osiguralo da izvoznici pune domaće tržište evrima i dolarima, u svrhu očuvanja kursa rublja.
Uz to je strancima zabranjeno “iznositi” dolare i evre iz zemlje, tj. uvedene su razne kontrole da bi se spriječio odljev evra i dolara iz Rusije. Referentne kamatne stope su podignute s 9.5 posto na 20 posto, što ohrabruje ruske štediše da drže novac u rubljima umjesto da ga mijenjaju za evre i dolare, čime bi ruska nacionalna valuta dodatno oslabjela.
Moskovska berza je otvorena nakon što je bila zatvorena tri sedmice da bi se spriječio nagli pad cijena dionica. Nakon ponovnog otvaranja se stvarno blago oporavila, ali nedovoljno za nadoknadu gubitaka nastalih od početka invazije. Dopušteno je trgovanje samo nekim dionicama, strancima je zabranjeno trgovati, neki načini trgovanja su zabranjeni, a prodaja rublja je ograničena.
Drastično je smanjen uvoz pa je potražnja za dolarima i evrima smanjena. Dolari i evri ulaze u Rusiju, ali ih se manje traži zbog pada uvoza, a rubalj se teško prodaje zbog nametnutih ograničenja. To dovodi do situacije da je ponuda evra i dolara stabilna, tj. ima ih dovoljno na ruskom tržištu, a to zaustavlja pad vrijednosti nacionalne valute.
Rusiju jedino spašava izvoz nafte i plina
Ipak, glavni potporni stub za privredu Rusije i kurs rublja je izvoz nafte i plina, što joj je praktički jedini izvor evra i dolara. Očekuje se da će Rusija zaraditi gotovo 321 milijardu dolara (292 milijarde evra) od izvoza energije (što uključuje naftu i plin) 2022., što je više za trećinu u odnosu na prošlu godinu, ako njezini glavni kupci, što se posebno odnosi na EU, nastave kupovati rusku naftu i plin. Sve dok nafta i plin teku cijevima po Evropi i prema njoj, rubalj se može odbraniti.
Putin je 23. marta najavio da će Rusija tražiti plaćanje nafte i plina u rubljima, umjesto kao do sada u dolarima i evrima. “Odlučio sam provesti niz mjera prema prijenosu plaćanja za naše isporuke plina neprijateljskim zemljama u ruskim rubljima”, rekao je tada Putin tijekom televizijskog sastanka vlade. 1.aprila aje određen kao datum početka te prakse.
Ipak, ništa se nije dogodilo na taj datum. Nafta i plin iz Rusije se još plaćaju u evrima i dolarima. Ali po pitanju kursarublja nije ni bitno kako će ruti i dolari dolaziti u Rusiju. Određivanjem da izvoz kursa rublja. Putinovi zahtjevi, od kojih je odustao, bili su samo politička igra. Da je uspio natjerati EU na plaćanje u rubljima, to bi bila velika politička pobjeda za Rusiju.
Prvi bankrot još od Lenjina
Situacija s ruskim dugom je zaista haotična i mijenja se iz dana u dan. Tek je nedavno SAD zabranio da Rusija koristi svoje račune u američkim bankama kako bi nastavila plaćati svoje dugove, više od mjesec dana nakon početka rata u Ukrajini i nakon nekoliko krugova sankcija.
Slična situacija se pojavila već na početku rata, kada je Rusija propustila platiti dug u dolarima po kuponskim isplatama na obveznice. To je, kao i sada, bio praktički bankrot. Ali u periodu počeka, koji traje 30 dana od datuma dospijevanja duga, Rusija je ipak vratila inostrani dug u dolarima i time spriječila bankrot.
Većinu duga po obveznicama koje su dospijevale 4. aprila, a čije je neplaćanje sada razlog agenciji za kreditni rejting Standard&Poors za proglašavanje “selektivnog bankrota” Rusije, Rusija je otkupila od domaćih investitora u zamjenu za rubalj. Tačnije, 1.45 milijardi dolara obveznica je Rusija otkupila u rubljima prije dospijeća obveznica 4. aprila, ali takvo plaćanje su mogli prihvatiti samo domaći investitori.
Ostatak drže inostrani investitori, koji nisu htjeli prihvatiti otkup u rubljima jer rubalj više nije konvertibilna valuta na Zapadu i praktički ništa ne vrijedi. Kako su dospjele obveznice u dolarima, tsčnije ostalo je oko 550 miliona dolara duga po dospijeću obveznica, rusko plaćanje u rubljima je kršenje uslova vraćanja obveznice jer je točno određeno da se dug mora vratiti u dolarima. Time se Rusija drugi put od početka napada na Ukrajinu nalazi u de facto bankrotu, iako još u periodu počeka od 30 dana, u kojem još uvijek može vratiti dug u dolarima.
Nakon isteka toga roka Rusija bi se našla u potpunom bankrotu, prvi put još od Boljševika i Lenjina koji su odbili vratiti dug carske Rusije. Čak i u vrijeme financijske krize 1998. Rusija je vraćala inostrani dug iako je prestala vraćati dug domaćim investitorima.
(E.M)
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
