Srčani markeri – životno važni parametri

Oboljenja krvnih sudova srca najčešći su razlog obolijevanja i smrtnosti današnjice, a incidencija i dalje raste – tome su razlog način života kao i starosna struktura stanovništva.

Važno je imati na umu kako rana detekcija srčane slabosti popravlja dugoročnu prognozu pacijenta, dužinu životnog vijeka i kvalitet života.

Infarkt miokarda, obično poznat kao srčani udar, nastaje kada se protok krvi smanji ili zaustavi do koronarne arterije srca, uzrokujući oštećenje srčanog mišića. Najčešći simptomi su bol u grudima ili nelagodnost koja se može proširiti u rame, ruke, leđa, vrat ili vilicu. Često se javlja u sredini ili lijevoj strani grudnog koša i traje duže od nekoliko minuta. Nelagodnost se povremeno može osjećati kao žgaravica. Ostali simptomi mogu uključivati kratak dah, mučninu, osećaj nesvjestice, hladan znoj ili osjećaj umora.

Faktori rizika za nastanak infarkta miokarda su visok krvni pritisak, pušenje, dijabetes, nedostatak fizičke aktivnosti, gojaznost, visok holesterol u krvi, loša ishrana, prekomjerni unos alkohola i stres.

Stres je stalni pratilac naših života i gotovo da ne postoji osoba koja mu nije izložena. Kada stres postane stalni pratilac našeg životnog ambijenta, racionalno je očekivati da izazove ozbiljne negativne posljedice po zdravlje. Stres povećava stvaranje plakova i može da se akumulira u arterijama. Čini trombocite ljepljivim i sklonijim stvaranju ugrušaka, koji onda mogu da blokiraju protok krvi. Stres takođe može da izazove stezanje arterija, manjak krvi u srcu, a samim tim i izazivanje bolova u grudima, kao i srčani udar.

Srčani markeri su biohemijski markeri koji ukazuju na događaje u biološkom sistemu, odnosno u srcu. Oni su neophodni za prepoznavanje srčanih bolesti, poput infarkta miokarda, upale srčanog mišića i srčane slabosti.

Postoje različite vrste kardijalnih (srčanih) markera koji se koriste u dijagnostici, a među najvažnijim su troponin i kreatin kinaza MB izoenzim (CK-MB). Troponin je najosjetljiviji i najspecifičniji marker za infarkt miokarda, dok se CK-MB koristi kao dodatni marker za potvrdu dijagnoze.

Tumačenje rezultata kardijalnih markera u dijagnozi infarkta miokarda zahtijeva pažljivu analizu, jer neki uslovi mogu uzrokovati lažno pozitivne rezultate. Stoga, dijagnoza infarkta miokarda nikada ne bi trebala biti uspostavljena samo na temelju povišenih vrijednosti srčanih markera. Serijska mjerenja izoenzima kreatin kinaze u kliničkoj laboratoriji se najčešće koriste za potvrdu dijagnoze sumnjivog infarkta miokarda. Međutim, najvažniji marker za dijagnozu infarkta miokarda je troponin. Ako se utvrdi povišen nivo troponina, to ukazuje na akutni infarkt miokarda.

U zaključku, kardijalni markeri su neophodan alati u dijagnostici srčanih bolesti, posebno infarkta miokarda. Troponin i CK-MB najvažniji su kardijalni markeri koji se koriste u dijagnostici infarkta miokarda. Međutim, interpretacija rezultata kardijalnih markera zahtijeva pažljivu analizu, jer neki uslovi mogu uzrokovati lažno pozitivne rezultate. Stoga, dijagnoza infarkta miokarda ne bi trebala biti uspostavljena samo na temelju vrijednosti kardijalnih markera, već bi se trebala potvrditi serijom drugih testova i kliničkom slikom pacijenta.

“U Alfalab laboratorijama srčane markere radimo kao hitnu analizu i u što kraćem roku izdajemo rezultate u cilju pravovremene dijagnostike”, ističe dr Sanja Kalamanda Ivanjak, specijalista medicinske biohemije i direktor Alfalab laboratorija.