SRĐAN RAJČEVIĆ: 1000 za budućnost

PIŠE: Srđan Rajčević, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo u Vladi RS

Pandemija virusa korona će, sigurno je, ostaviti dubok trag na čovječanstvo. Spašavanje ljudskih života i privrede je u ovom trenutku primarni zadatak kako nas u strukturama vlasti, tako i društva u cjelini, ali već sada moramo razmišljati i o danu poslije.

U jeku borbe protiv podmuklog neprijatelja uočava se značaj onih industrijskih grana koje nam pomažu da kriznu situaciju prebrodimo na najlakši mogući način. Tu prvenstveno mislim na tehnološka sredstva komunikacije — zamislite kućnu izolaciju bez bilo kakvog socijalnog kontakta, ili, prevedeno na terminologiju 21. vijeka — bez Vajbera ili Mesendžera? Zamislite kako bi proticali dani bez Fejsa, lajkova, tvitova, gledanja novog naslova na Netfliksu, ili, za one nešto starije, bez televizije? Kako bi psihički prevazišli brigu za najbliže koji, sticajem okolnosti, nisu pored vas, a da ih ne možete dobiti na Skajp ili nazvati telefonom? Kako bi nadležni organi dobili informaciju o donesenim mjerama kriznih štabova koje se moraju sprovesti odmah?

Telekomunikacioni i IKT sektor su u ovom trenutku ključne poluge fukncionisanja svakog društva pogođenog krizom izazvanom širenjem virusa. Organizovanje nastave za đake osnovnih škola putem televizije i dostupnost snimljenog materijala na Jutjubu, organizovanje onlajn nastave u srednjim školama i na fakultetima je, pokazalo se, spasonosna praksa za najbitniji dio stanovništva — one koji će za deceniju ili dvije pričati svojoj djeci da su živjeli i školovali se u doba korone. Mi, savremenici te globalne pošasti i pojedinci koji donose ključne odluke moramo biti posebno svjesni naše odgovornosti za generacije koje dolaze poslije nas i obezbjediti široku dostupnost tehnologije, takoreći staviti je u funkciju opstanka nacije. Obrazovanje i tehnologija dvije su ključne riječi za vrijeme koje dolazi nakon korone, jer izvjesno je, samo obrazovan i tehnološki ”potkovan” čovjek će pronaći svoje mjesto u post-apokaliptičnoj eri izučavanja epidemioloških fenomena koji prijete da u nekoliko nedjelja zaustave planetarni sat, a čovječanstvo koje se do prije par dana dičilo tehnološkim postignućima vrati u srednji vijek. Djeluje kao scenario holivudskog blokbastera, ali sa tim se suočavamo. I moramo se prilagoditi. Izvjesno je već sada da ćemo se kao društvo u danima nakon korone morati više usmjeravati ka područjima koje mogu dati efekta u smislu ekonomskog rasta kao što su poljoprivreda, energetika (sa naglaskom na obnovljive izvore) i informaciono-komunikacione tehnologije.

Ako postoji neko dobro u zlu izazvanom pandemijom, onda je to ubrzano prilagođavanje novonastalim okolnostima. Primjer Srpske, čiji su učitelji, nastavnici i profesori za samo dvije sedmice kredu i amfiteatar zamijenili kamerama i digitalnim zapisima, pokazatelj je činjenice da okolnosti nameću brzi tempo promjena. Ali digitalna transformacija društva mora obuhvatiti i njegove najšire slojeve, prvenstveno one kojima je pristup tehnologijama otežan, bilo da dolaze iz nerazvijenih područja ili su slabijeg finansijskog stanja. U tim malim umovima leže budući nosioci razvoja i moramo im omogućiti pristup tehnologiji čim prije, ne samo za učestvovanje u nastavnom procesu na daljinu, nego i za dane nakon pandemije.

Upravo njima smo u Ministarstvu za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo, u saradnji sa društveno odgovornim kompanijama iz sektora telekomunikacija i IKT-a, namijenili inicijativu pod nazivom ”1000 za budućnost”. Cilj je da kroz svesrdne donacije kompanija koje učestvuju u inicijativi dođemo do hiljadu Raspberi Paj (Raspberry Pi) računara četvrte generacije koje ćemo pokloniti đacima koji dolaze iz nerazvijenih sredina i onima koji zbog slabijeg materijalnog stanja nisu u mogućnosti da priušte računar koji mogu koristiti tokom školovanja.

Raspberi Paj 4 je mini-računar koji sadrži sve neophodne komponente (procesor, memorija, Wi-Fi, Bluetooth, HDMI izlaz, konektore za periferne I/O uređaje) integrisane na matičnu ploču veličine kreditne kartice. Roditeljima preostaje samo da obezbjede periferne uređaje (tastaturu i miš) da bi dobili potpuno operativan računar pristojnih kapaciteta i karakteristika upakovanih u minijaturno kućište sa strujnim adapterom. Uz hardver na SD kartici dolazi i prilagođena verzija GNU/Linux operativnog sistema otvorenog koda sa preinstaliranim softverskim alatima za kancelarijsko poslovanje, programiranje i drugim. Odlučili smo se za nabavku verzije sa maksimalnih 4 Gb radne memorije i dva HDMI izlaza. Uz raniji dogovor koji smo postigli sa kompanijom ”M:Tel” o besplatnom pristupu nastavnom materijalu i besplatnih 15 Gb mobilnog interneta za srednjoškolce i studente, ova inicijativa može značajno uticati na informatičko opismenjavanje i budućnost generacija koje dolaze.

Pored opšte namjene, ovi mini-računari su pogodni za razne istraživačke projekte u osnovnim i srednjim školama iz domena primjene IoT (Internet of Things) tehnologija u kojima se pomoću raznih senzora mogu rješavati problemi iz stvarnog života, poput navodnjavanja zemljišta ili mjerenja zagađenja vazduha. Kao takav, on je svoju primjenu odavno našao u mnogim obrazovnim sistemima širom svijeta. Dodatna pogodnost je veličina koja ga čini mobilnim, pa ga djeca mogu koristiti kako kući, tako i u školama i to je idealna prilika da se upuste u prva programerska iskustva koja bi im kasnije mogla obezbjediti siguran posao. U kompletu će se naći i priručnik o korišćenju Raspbian (Raspbian) operativnog sistema, kao i priručnik o osnovama programiranja u programskom jeziku Pajton (Python).

U ovom ciklusu, 1000 računara biće distribuirano po izrazito nerazvijenim jedinicama lokalne samouprave u Republici Srpskoj kojih po posljednjoj rang listi koju vodi Ministarstvo uprave i lokalne samouprave ima 20 i u kojima po popisu stanovništva iz 2013. godine živi 8311 djece uzrasta od 5 do 14 godina. Lokalne osnovne škole će kreirati spiskove koje će putem opštinske administracije dostaviti ministarstvu. Svakako da će dinamika nabavke i isporuke zavisiti od trenutnih okolnosti u vezi sa međunarodnim prometom robe, stanjem na graničnim prelazima i otežanim uslovima kretanja.

”1000 za budućnost” je prva u nizu inicijativa i projekata koje ćemo pokrenuti tokom i nakon krize uzrokovane širenjem virusa korona. Zahvalnost za realizaciju projekta dugujem kompanijama ”M:Tel”, ”Prointer” i ”Lanako” koji ovu akciju finansiraju u cjelosti i ujedno najvećim kompanijama iz ovog sektora u Republici Srpskoj. Nadam se da ćemo u budućim fazama projekta ovaj broj računara dodatno povećati kako bi obuhvatili sve one koji će na ovaj način sticati svoje prve kontakte sa informaciono-komunikacionim tehnologijama i upustiti se u prve programerske avanture.

(rajcevic.blog)

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno