Vijesti 07.03.2016.

Šta ako nas stignu nekadašnje poplave?

ČITANJE: 4 minute
poplava
Poplave iz 2014. godine nisu samo nespremnim zatekle nadležne institucije na svim nivoima, nego i veliki broj građana nije znao šta da radi i kako da se ponaša, čime su i sebe i druge dovodili u opasnost.

Da se takva neorganizovanost i nepripremljenost ne bi ponovile, od 2014. do danas urađen je priličan posao, pogotovo u poređenju sa sistemom zaštite, informisanosti i pripremljenosti za vanredne situacije kakva je bila do sredine maja 2014.

U Banjaluci, kao i u mnogim drugim gradovima, “re-osnovan” je sistem jedinica civilne zaštite opšte namjene, nabavljena je oprema za spasavanje i radi se na uspostavljanju efikasnog sistema uzbunjivanja.

Na internet stranici grada, u odjeljku „Civilna zaštita”, objavljeno je i uputstvo za građane kako treba da se ponašaju prije, tokom i poslije poplava, a upravo to je ono što mnogi građani, uključujući i one u kritičnim dijelovima grada, još ne znaju.

Zaštita

Savjeti za period u kojem se poplave tek očekuju jesu da građani što više učestvuju u akcijama lokalnih zajednica i da budu informisani o onom što je urađeno kod prevencije štete od poplava, kao i da smećem ne zatrpavaju vodene tokove i odvodne kanale.

– Učestvujte aktivno u nastojanjima lokalnih vlasti da vodene tokove održavaju čistim i protočnim. Ne bacajte smeće u rijeke, potoke i kanale, redovno ih čistite. Potrudite se da uvijek imate materijal za zaustavljanje prodiranja vode u kuću. Planirajte izmještanje pokretne imovine na sigurno. Ako živite u rizičnom području, razmislite o uplati osiguranja za slučaj poplave – stoji u uputstvu CZ.

Najviše grešaka i pogrešnih poteza građani prave tokom same poplave, zbog neinformisanosti, panike i najčešće nemogućnosti komunikacije, ali i nepoznavanja osnovnih bezbjednosnih pravila. Trovanje vodom, mehaničke povrede i povrede strujom, najčešće se dešavaju i mogu biti izbjegnute poštovanjem jednostavnih pravila.

– Pratite TV i radio program. Uzmite baterijsku svjetiljku i radio i premjestite se na gornje spratove, ili po potrebi na krov. Ne pokušavajte da plivate, hodate ili da vozite po poplavnoj vodi. Pričvrstite ili unesite vanjski namještaj. Isključite strujne priključke na glavnim prekidačima. Ukoliko nisu već mokri, isključite aparate iz utičnica. Ne dirajte ih ako su mokri. Ako je voda duboka, omogućite protok u podrumu. Ne slažite vreće sa pijeskom sa vanjske strane kuće, jer tako povećavate pritisak. Izbjegavajte srušene električne vodove. Napunite na vrijeme kadu čistom vodom. Ne pijte vodu iz česme. Vrijedne stvari prenesite na više spratove. Ukoliko se nalazite na otvorenom, izbjegavajte poplavljena područja i ne gazite poplavnu vodu ukoliko vam ona prelazi preko koljena. Skoro sva utapanja tokom poplave nastaju u kamionima i automobilima, zato nemojte voziti poplavljenom cestom. Ne zaobilazite prepreke koje su postavile zvanične službe – navodi se u uputstvu na sajtu grada.

Svježa hrana

Što se tiče perioda nakon poplava, građani su nešto bolje informisani, jer je veliki broj njih već prošao kroz takve muke, a mnogi su znanje “kupili” svojim počinjenim greškama. Jedan od najvažnijih savjeta, svakako je da svi građani znaju rizičnost od poplava kada je u pitanju njihovo mjesto stanovanja.

– Nemojte koristiti svježu hranu, vodu i lijekove koji su došli u dodir sa plavnom vodom. Vodovod ne bi trebalo koristiti dok nadležne službe to ne odobre. Prije nego što uđete u kuću, provjerite ima li oštećenja koja bi mogla dovesti do rušenja. Provjerite i napajanje plinom i električnom energijom. Ukoliko smatrate da postoji problem sa plinom, dobro provjetrite kuću. Ukoliko je voda došla do utičnica, sačekajte da stručno osoblje provjeri sve instalacije. Učinite sve da postepeno, ali temeljno osušite unutrašnjost. Vodu iz podruma ispumpajte postepeno, da ne bi došlo do strukturnih oštećenja. Uradite to po principu jedna trećina vode svaki dan. Drveni namještaj ne izlažite na otvorenom suncu – stoji u već pomenutom uputstvu.

Obuka po propisima

Podsjetimo, za vrijeme majskih poplava, najaktivniji u spasavanju ljudskih života bili su samoorganizovani građani, omladina, demobilisani borci i ratni vojni invalidi, sportisti, članovi klubova vodenih sportova i rijetki pripadnici Oružanih snaga BiH. Pripadnika jedinica civilne zaštite opšte namjene bilo je samo na spiskovima sa brojevima telefona, od kojih su neki bili ugašeni, neki su pomrli ili se odselili, a uglavnom se na te brojeve niko nije javljao. Iako je u periodu nakon poplava u gradu formiran sistem jedinica opšte namjene, činjenica je i da su prošli obuku koja zadovoljava formu i propise, ali takođe je činjenica i da se ta obuka sastojala od jednočasovnog predavanja, koje su držali po jedan zaposleni u CZ i jedan vatrogasac, da nisu dobili čak ni lopate i uniforme te da je sve što su uspjeli da nauče – rukovanje mješinom za gašenje požara i godinu kada je u svijetu uspostavljen sistem civilne zaštite.

(Press)