Vijesti 24.01.2023.

Šta fakulteti nude najboljim studentima: Siguran posao samo na deficitarnim zanimanjima

ČITANJE: 5 minuta

(Ne)zapošljavanje studentkinje generacije Medicinskog fakulteta, nekoliko mjeseci nakon diplomiranja, pokrenulo je pitanje o tome šta ovo društvo nudi najboljim diplomcima u Srpskoj.

Na dva javna univerziteta u Srpskoj godišnje se upiše oko 3.000 studenata, a nagrada za najbolje ode u ruke tek 34 najvrjednijih sa svakog fakulteta. Oni uglavnom imaju prosjek ocjena veći od devet.

U zemlji iz koje mladi bježe „glavom bez obzira“, i to najčešće jer ne mogu naći posao, da li makar najbolje u generaciji očekuje radno mjesto po završetku studija?

Preporuke za zaposlenje

Praksa pokazuje da za deficitarna zanimanja zaposlenje nije veliki problem, a najboljih izgleda ne žele da se odreknu ni sami fakulteti.

– Politika fakulteta jeste da pokuša, i u tome smo do sada uspijevali, da zadržimo studente s najboljim prosjekom na fakultetu. U 90 odsto slučajeva asistenti koje primamo su naši studenti. Imamo i veliki broj ugovora s različitim privrednim subjektima i gdje god možemo da pomognemo, dajemo preporuku za zaposlenje svih naših studenata – ističe dekan Tehnološkog fakulteta u Zvorniku, Dragan Vujadinović.

Istovremeno, pozive, dobijaju i od privrednika u okruženju, te se većina studenata zapošljava u obližnjim fabrikama „Alumina“, i „Zeohem“.

Ipak, godišnje ovaj fakultet diplomira mali broj studenata, između 10 i 15.

– Vjerujte, svi ti studenti nalaze posao i prije nego što završe, jer imamo zahtjeve privrednika. Velika je potražnja za kadrovima iz oblasti hemijskog inženjerstva i tehnologije, ali njih je danas jako malo na tržištu. Mladi su više okrenuti IT i zdravstvenim naukama – komentariše Vujadinović.

“Sve pokupi privreda”

I na banjalučkom Mašinskom fakultetu naglašavaju da njihove studente posao već čeka, a uglavnom ih „sve pokupi privreda“

– Najboljim studentima u svakom trenutku možemo ponuditi zaposlenje na fakultetu, međutim nisam siguran da je za mladog čovjeka to afirmativan izazov. Njih posao odmah čeka u privredi, i mi imamo problem kako naći saradnike za fakultet, jer nema ljudi koji su spremni da grade akademsku karijeru. Skoro smo raspisali konkurs za dva asistenta, ali ranije smo imali slučajeve da se čak niko i ne javi – govori dekan Aleksandar Milašinović.

Prošle godine na ovom fakultetu diplomiralo je 37 studenata. Tržištu, međutim, treba mnogo više.

– Neke firme su dolazile kod nas da traže odjednom 50 inženjera, a mi tog kapaciteta nemamo. Idućeg mjeseca planiramo sastanak s privrednicima, kada ćemo ih uputiti da od nas ne mogu očekivati ad hok rješenja. Mi možemo ponuditi sistemsko rješenje za tri, četiri godine. Možemo i zajedno s privrednicima napraviti promociju upisa studenata, pa ćemo za četiri godine imati 50 inženjera – naglašava on.

Smatra i da se sami privrednici trebaju uključiti, te svršene srednjoškolce iz svojih lokalnih zajednica usmjeravati ka ovom fakultetu, koji bi onda bili njihovi potencijalni radnici.

Selekcija kadrova

Međutim, studenti sa drugih fakulteta, kao što je Filozofski, ne mogu se toliko uzdati u privredu.

– Pokušavamo istaći najbolje studente, tako što najboljima sa svakog od šest programa dodjeljujemo plaketu, što im može biti korisno kada predaju dokumentaciju za posao. Mi nismo u toj mjeri povezani s privredom kao neki drugi fakulteti, ali u određenim privrednim granama ima i te kako naših studenata. Dosta psihologa radi na selekciji kadrova i klasifikaciji, pa nam se javljaju određene IT kompanije kojima trebaju takvi kadrovi. Kada se nama obrate firme, pokušavamo pomoći onim studentima koji najviše zaslužuju da dobiju taj posao – priča dekan Filozofskog fakulteta u Banjaluci Srđan Dušanić.

Napominje i da je jedan od ciljeva ovog fakulteta borba da se donesu društvene mjere koje će omogućiti veću zapošljivost njihovih studenata, što će dugoročno koristiti i fakultetu.

– Nedavno smo u saradnji sa Društvom učitelja uticali da se u školama zapošljavaju posebno učitelji koji rade u produženom boravku. Značajan broj učitelja je zaposlen na toj poziciji i prilično smo rasteretili Biro – zaključuje Dušanić.

Što se tiče Medicinskog fakulteta u Banjaluci, oni su poručili da najbolji studenti medicine zaslužuju da dobiju posao u javnim ustanovama, ali navode da sam fakultet ne posreduje pri njihovom zapošljavanju, niti na njih ima ikakav uticaj. Tradicionalno, kažu, najboljem studentu nude zaposlenje u njihovoj ustanovi.

„Dobra praksa u Banjaluci“

Iz Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci poručuju da ovaj Univerzitet i fakulteti imaju dobru praksu da prioritet pri zaposlenju daju upravo najboljim studentima, te se oni zapošljavaju u jako kratkom roku.

– Najbolji studenti dobijaju priliku da se zaposle na poziciji saradnika u nastavi i time doprinesu, kako studentima, tako i naučno-istraživačkom radu. Smatramo da Univerzitet treba da čini sve kako bi najboljima omogućio ostanak na Univerzitetu. Primjetno je izuzetno brzo zaposlenje poslije završetka studija na svim fakultetima, a pogotovo na onim članicama koje obrazuju deficitaran kadar. Uopšteno, utiska smo da se stepen i brzina zaposlenja nakon završenih osnovnih studija na Univerzitetu u velikoj mjeri uvećala u prethodnom periodu – naglasio je predsjednik SP Andrej Ševa.

Dodaje i da fakulteti većinom daju preporuke za svoje studente za posao u javnom ili realnom sektoru.

– Ni Parlament, ni Univerzitet ne mogu ostvariti direktan uticaj pri zaposlenju, ali putem usmenih i pismenih preporuka to uspješno čine – rekao je on.

(A.M.)