ŠTA JE TAČNO UPRAVO NAPRAVILA NJEMAČKA: Ovo je istorijska odluka i može imati katastrofalne posljedice

Na burnom, višečasovnom sastanku njemačkog državnog vrha, dogovorena je istorijska promjena načina na koji najjača ekonomija EU prima migrante.

Na napetom sastanku predstavnika federalnih vlasti predvođenih kancelarom Olafom Šolcom s premijerima 16 njemačkih država dogovorena je rezolucija u kojoj piše da će “Federalna vlada istražiti može li se utvrđivanje zaštitnog statusa izbjeglica obavljati tokom njihovog tranzita u trećim zemljama”.

Pojedini njemački mediji, kao što je Bild, već slave pomake u zaoštravanju politike prema imigrantima, ali u ovom trenutku još je nejasno kojom brzinom bi moglo doći do primjene novih pravila, prema kojima bi procedura dobijanja azila trebalo da bude pokrenuta i dovršena van granica EU.

Svakog imigranta koji ne bi dobio azil prije ulaska u EU, njemačke vlasti ubuduće bi deportovale van EU.

Kako prenosi Jutarnji list, ova nova pravila uticaće na promjenu ponašanja migranata, povećaće pritisak na druge države (unutar i izvan EU), a neizvjesno je može li u kratkom roku izazvati paniku izbjegličke populacije, možda i humanitarnu katastrofu.

Uz kancelara Šolca, sastanku s premijerima 16 država učestvovali su i ministar ekonomije Robert Habek i ministar finansija Kristijan Linder.

Na njemu se nije raspravljalo samo o temeljnom pitanju (gdje treba pokrenuti proceduru traženja azila), nego i o nizu novih pravila koja kao zajednički imenilac imaju stroža pravila za doseljenike, ali i o najvažnijem – pravilima finansiranja prihvata migranata.

Sve te promjene u njemačkom tretmanu migranata zapravo definišu demografsku i ekonomsku budućnost ne samo Njemačke, već i Evrope.

Nakon višemjesečnih rasprava federalne i državne vlasti u Njemačkoj dogovorile su se i oko buduće preraspodjele troškova migranata.

Šolc je pristao da federalna vlast državama plaća 7.500 evra po svakom migrantu, tj. tražiocu azila. Dogovoreno je i da se ubuduće traženje azila mora ubrzati, što je još jedan znak kako Njemačka zaista namjerava da proceduru traženja azila sve vrijeme njenog trajanja izmjesti van EU.

Sudske procedure za odobravanje ili odbijanje azila stoga bi se ograničile na šest mjeseci. Kad su u pitanju državljani zemalja s niskom stopom odobravanja azila (ispod pet posto), kao što su Tunis, Albanija ili tzv. Kosovo, procedura bi bila skraćena na tri mjeseca.

“Ako postupak azila traje dugo, naknade iz Zakona o naknadama za tražioce azila trebalo bi da se isplaćuju ne 18, već 36 mjeseci. Ovo će donijeti značajnu promjenu”, obećava Šolc.

Tražioci azila u Njemačkoj trenutno imaju pravo na krov nad glavom, kao i na hranu, odjeću, zdravstvenu njegu i robu široke potrošnje u trajanju od jedne i po godine. Umjesto takvih naknada, ponekad se daju bonovi ili novčane naknade.

Nakon 18 mjeseci, stope se povećavaju na približno isti nivo kao i redovna socijalna pomoć. Taj korak će se dogoditi kasnije u budućnosti, što će, prema Šolcu, značiti smanjenje državnih naknada, piše Bild.

Šefovi saveznih država i predstavnici federalnih vlasti jedinstveni su da treba zadržati pogranične kontrole prema Austriji, Švajcarskoj, Češkoj i Poljskoj, kako bi nastavili borbu protiv krijumčarenja i ilegalnih migracija.

“Svaka osoba na spoljnim granicama EU ubuduće bi trebalo strogo da se kontroliše i registruje. Svako ko ima male izglede za zaštitu u EU trebalo bi da prođe kroz ustavnu proceduru azila izvan granica u kratkom roku”, piše Bild.

Kancelar i šefovi saveznih država dogovorili su urgentnu diplomatsku akciju prema državama iz kojih dolaze migranti, mada nije jasno šta Nijemci žele od država iz kojih ljudi bježe, ali mediji prenose da očekuju pregovore na najvišem nivou kao i brzi dogovor. Cilj je navodno da se potpišu sporazumi o daljim migracijama kako bi se povećao broj odlazaka.