Šta se dogodilo: Govorilo se o propasti bitkoina, sada je oborio sve rekorde

PIŠE: Branimir Perković

Nakon kraha cijene bitcoina 2022. i brojnih problema s kojima se cijelo kriptotržište suočavalo, od sredine rujna prošle godine zavladao je novi val optimizma koji je u samo nekoliko mjeseci vratio cijenu bitcoina na rekordne razine, trenutno više od 62 tisuće dolara za jedan bitcoin.

Zbog toga su se vratila predviđanja rasta na 100 tisuća dolara do kraja ove godine, možda čak i prije. Odlična je to vijest za one koji se bave kriptovalutama jer rast bitcoina povijesno vuče rast cijena svih ostalih kriptovaluta.

Cijena drastično raste, s nešto manje od 30 tisuća dolara u rujnu prošle godine na trenutnih više od 62 tisuće dolara po bitcoinu, što podsjeća na skokove cijene sredinom 2021., krajem 2020., u prvoj polovici 2019. i krajem 2017.

Povijest bitcoina je puna naglih skokova cijene nakon čega bi uslijedio podjednako brz pad, što je istodobno i prednost i mana, ovisno o tome što se od njega očekuje i kako ga se želi koristiti.

Ciklusi velikog rasta i naglog pada

Očekivanje da će bitcoin dosegnuti psihološku cijenu od 100 tisuća dolara nije novo, nego traje godinama. Masovno se proširilo već u drugoj polovici 2020., kada je bio jedan od velikih skokova u cijeni, baš kao i sada.

Od sredine 2019. do ožujka 2020. je cijena i narasla s 10 tisuća dolara po bitcoinu na blizu 60 tisuća dolara, ali je onda uslijedio krah tržišta i cijena je pala na otprilike 35 tisuća dolara.

Ubrzo nakon toga slijedi ponovni skok cijene, a očekivanja o dosezanju psihološke cijene od 100 tisuća dolara se vraćaju, što potiču mediji specijalizirani za praćenje kriptotržišta, kriptoanalitičari i kriptopropovjednici.

Do sredine studenog 2021. se cijena zaista penje na više od 60 tisuća, ali već krajem istog mjeseca počinje novi krah tržišta i ona se do kraja godine spušta na oko 17 tisuća dolara, koliko je prije toga iznosila krajem 2020., na početku prvog velikog rasta.

Nivo kakav nije viđen od vrhunca “bitkoin manije”

Ali čak ni u najgorim danima očekivanja o dostizanju te cijene nisu sasvim nestala, pa su neki najavljivali da će do kraja 2023. cijena narasti na ciljanih 100 tisuća. Sada, kada se cijena vratila na rekordne razine koje nisu viđene još od vrhunca “bitcoin manije” u studenom 2021., 100 tisuća dolara po bitcoinu mnogima izgleda kao sigurna stvar.

Poanta je da sva predviđanja u vezi cijene bitcoina treba uzeti s velikom rezervom jer je do sada bilo jako puno predikcija koje su bile “dokazane”, a nisu se obistinile. Sasvim suprotno, takve predikcije su često prethodile krahu tržišta, a “kriptoinsajderi” koji su ih proklamirali nisu pretrpjeli nikakav reputacijski rizik.

Do sada su se ta predviđanja toliko izlizala da ih više nitko ne uzima za ozbiljno i više služe kao alat “pumpanja” rasta kada cijena ide gore te pokušaja zaustavljanja pada kada se cijena spušta.

Ideja o tome što bi kriptovalute trebale biti i što će biti u budućnosti se mijenjala tijekom vremena
Povijest bitcoina i općenito kriptovaluta je kratka, ali s obzirom na fluktuacije u cijeni, mijenjanje narativa o tome što su kriptovalute, što bi trebale biti i kako se koriste, intenzitet stvaranja novih kriptovaluta uz istodobno odumiranje starih, cijeli niz propalih projekata i neispunjenih obećanja, prevare i ostalu dinamiku vezanu uz njih, jedan tekst nije ni izbliza dovoljan da opiše sve.

Ono što se ne može zanemariti je da su kriptovalute od skromnih početaka u samo nekoliko godina postale nešto što prate svi ugledni svjetski mediji, u što ulažu najveće financijske institucije na svijetu i što je bez preuveličavanja jedna od stalnih globalnih ekonomskih tema.

Drugo pitanje je ispunjavaju li bitcoin i ostale kriptovalute u današnjem obliku i na način na koji se koriste ideje i želje svog kreatora, mitskog Satoshija Nakamota, za kojeg još ne znamo tko je točno bio. A bolje je ne ulaziti u to kako su korištenje bitcoina zamišljali njegovi najraniji korisnici, prije nego što je postao ono što je danas.

Kriptozajednica smatra da rast cijene ima “fundamentalne” razloge

S obzirom na to da su se brojna predviđanja kretanja cijene bitcoina pokazala sasvim krivima, bez obzira na to dolaze li od “kriptostručnjaka” i “kriptopropovjednika” ili pak kriptoskeptika, svako objašnjenje kretanja cijene bitcoina je automatski pod sumnjom.

Ali najnoviji rast cijene ima “fundamentalne” razloge, bar prema tvrdnjama kriptozajednice. Naime, ove godine bi se trebao dogoditi tzv. halving, što ukratko znači da bi bi se “nagrada” u bitcoinima koju dobivaju rudari trebala smanjiti.

Onima koji nisu solidno upućeni u bitcoin to vjerojatno zvuči kao besmislena rečenica, ali u kriptosvijetu su halvinzi jako bitni događaji. Razlog je način na koji bitcoin funkcionira.

Kako se rudari bitkoin?

Sve transakcije u bitcoinima se bilježe uz pomoć blockchain tehnologije, tj. blokovima. Blockchainima se bilježe sve transakcije od nastanka bitcoina do danas, a teoretski se ništa ne može mijenjati. Jednom kada je određena transakcija provedena, ona ostaje zapisana zauvijek.

Mining ili rudarenje je proces kojim se verificiraju transakcije u bitcoinima, pri čemu se potvrđuje da su nove transakcije u skladu sa starima. Time se osigurava da nitko ne može “izmisliti” nekakvu transakciju i tako doći do određenih sredstava.

Kao nagradu za verifikaciju rudari dobivaju novi bitcoin, što bi im trebalo pokriti troškove rudarenja. Kada je bitcoin tek zaživio, rudarenje se moglo vršiti na običnim računalima ili nekoliko spojenih računala, pa je zahtijevalo velike prostorije ispunjene računalnim grafičkim karticama (GPU), a danas se koriste integrirani sklopovi specifične primjene (ASIC).

Grafičke kartice odavno nisu dovoljno efikasne. U prvih nekoliko godina se bitcoin mogao rudariti iz male sobe s opremom koja se može kupiti u bilo kojoj trgovini računalnom opremom. To više nije moguće jer su računske operacije koje se moraju izvoditi previše kompleksne da bi ih obična računala provela u razumnom roku.

Halving dovodi do rasta cijene bitcoina

Smanjivanje nagrade koju rudari dobivaju za verifikaciju transakcija u bitcoinu na blockchainu, na tek polovicu prijašnje, bi trebalo smanjiti isplativost i usporiti stvaranje novih bitcoina. Time se smanjuje ponuda bitcoina, a svako smanjivanje ponude, uz konstantnu potražnju, dovodi do rasta cijene. Ili se bar tako vjeruje u kriptozajednici.

To umjetno stvaranje oskudice se smatra pozitivnim za cijenu bitcoina. Sama najava halvinga stvara očekivanje rasta cijene, a samim time i stvarni rast cijene. Nešto slično se događa na klasičnim burzama, kada očekivanje da će cijena neke dionice ili više dionica rasti u budućnosti dovodi do više potražnje za njima i rasta cijene. Samoispunjavajuće proročanstvo.

Ostvaren decenijski cilj

Drugi razlog je taj što su u siječnju odobreni tzv. Exchange Traded Funds (ETF) u SAD-u nakon dugogodišnje bitke kriptokompanija za odobrenje koje izdaje Komisija za vrijednosnice i burzu u SAD-u.

ETF (Exchange Traded Fund) su fondovi namijenjeni malim ulagačima, a posao im je da prikupljaju mala ulaganja velikog broja investitora, čime oni stječu udio u fondu, a ukupna prikupljena sredstva fond dalje investira, primjerice u dionice ili, u ovom slučaju, u bitcoin. Cijena se oporavljala i nekoliko mjeseci prije toga, ali je odobrenje bilo veliki vjetar u leđa i rezultat desetljetne borbe.

Bitcoin ETF-ovi su uvršteni na razne burze, uključujući Chicago Board Options Exchange (CBOE), Njujoršku burzu (NYSE) i Nasdaq. Time se legitimizirao bitcoin kao imovina i privukao svježi kapital na kriptotržište, kapital ljudi koji nisu htjeli biti direktno izloženi velikim fluktuacijama na tržištu kriptovaluta.

Brojne velike financijske institucije su osnovale vlastite ETF-ove, uključujući BlackRock, Fidelity, Ark Invest, WisdomTree and Grayscale. Naravno, izloženost im nije velika jer npr. BlackRock ima više od 500 različitih fondova, ali je za bitcoin velika stvar.

Bitkoin se stalno mijenja, ali je rizična investicija

Bitcoin definitivno nije postao ono što se prije nekoliko godina tvrdilo da će biti, alternativna valuta koja će omogućiti ljudima da se oslobode središnjih banaka, komercijalnih banaka i ostalih financijskih institucija.

Više se koristi kao investicija, i to visoko rizična. Bolje je prihvaćen u državama s nestabilnim tradicionalnim financijskim sustavom, kao što su Indija, Nigerija, Vijetnam, Indonezija i Brazil, nego u državama sa stabilnim financijskim sustavom, poput članica EU, Japana, Južne Koreje, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade. Iznimka od pravila je SAD.

Povijest bitcoina je puna raznih prevara, kriptobanaka koje su obećavale nerealne povrate na uloženo i kritizirale tradicionalno bankarstvo, a na kraju pronevjerile sredstva svojih klijenata i sudjelovale u drugim aferama.

Najpoznatija je prevara vezana uz Sama Bankmana Frieda, osnivača FTX kriptomjenjačnice i svojedobno jednog od najpopularnijih članova globalne kriptozajednice, koji je nedavno osuđen po sedam točaka optužnice za prevaru, zavjeru i pranje novca.

Možda su te muke tijekom nastanka bitcoina bile samo pronalaženje pravog puta za upotrebu tehnologije s velikim potencijalom. Sigurno je da bitcoin nije ono što se očekivalo da će biti prije tri, pet ili više godina.

Definitivno se odustalo od bitcoina koji je izoliran od utjecaja klasičnog financijskog sustava, državnih središnjih banaka i državnog zakonodavstva. Bez obzira na to kako se razvijao, bitcoin je opstao. Možda ne onakav kakav su zamislili njegovi tvorci i najraniji korisnici, možda nije ispunjeno ono što se obećavalo da će postati, ali svijet je bar dobio novu investicijsku klasu.

Tko ne voli dionice, obveznice, nekretnine ili druge oblike tradicionalnih investicija, može ulagati u bitcoin. Ali treba imati na umu da svaka investicija za sobom nosi rizike, a bitcoin je visoko rizična investicija.

(index.hr)