Šta se krije iza sastanka Orbana i Putina
Sastanak sa ruskim predsJednikom Vladimirom Putinom u Kremlju bio je uspJešan, izjavio je mađarski premijer Viktor Orban.
„UspJešni pregovori u Moskvi: snabdijevanje Mađarske energijom ostaje bezbjedno“, napisao je Orban u petak uveče na Fejsbuku.
Sastanak Orbana i Putina održan je juče u Moskvi i trajao je skoro četiri sata, a razgovarali su o bilateralnim odnosima i situaciji u Ukrajini.
Razgovorima su prisustvovali, sa ruske strane, ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, pomoćnik predsjednika Jurij Ušakov i zamjenik premijera Aleksandar Novak.
U mađarskoj delegaciji, koju je predvodio Orban, bili su mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto, glavni savjetnik premijera za nacionalnu bezbjednost Marsel Biro, kao i mađarski ministar građevinarstva i saobraćaja Janoš Lazar i njegov zamjenik Nador Čepregi.
Sijarto je nakon sastanka izjavio da su Rusija i Mađarska postigle sporazum o ubrzanju realizacije projekta nuklearne elektrane Paks-2.
Mađarski ministar je rekao da Rusija ispunjava ugovore o isporuci prirodnog gasa i sirove nafte, a snabdijevanje se odvija neprekidno putem naftovoda „Družba“ i gasovoda „Turski tok“.
On je u objavi na Fejsbuku naveo i da je “ruska strana pružila uvjerenja da će, ako se mirovni samit Rusija-SAD održi, to biti u Budimpešti”.
Šta se krije iza ovoga?
Družba je jedan od najstarijih naftovoda u Evropi. Izgrađen je još u sovjetsko vrijeme i vodi rusku naftu prema centralnoj Evropi: Poljskoj, Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj. Mađarska i dalje dobija rusku sirovu naftu kroz ovaj sistem, jer je izuzeta iz potpunog embarga EU na rusku naftu preko cjevovoda.
Turski tok je gasovod koji ide ispod Crnog mora do Turske, a zatim se nastavlja kroz Bugarsku i Srbiju kao gasovod Balkan Stream. Kroz taj produžetak gas stiže i do Mađarske. To je trenutno glavni način na koji Mađarska dobija ruski gas, jer je tranzit preko Ukrajine neizvestan i u padu.
Prema izjavama mađarskih zvaničnika, Rusija isporučuje sve ugovorene količine bez prekida. Sijarto navodi da isporuke idu redovno i da su obe zemlje potvrdile da će se nastaviti. Mađarska je dodatno dobila i američko izuzeće od sankcija kako bi mogla da nastavi uvoz preko ovih cjevovoda.
U evropskom kontekstu, postoji plan da se uvoz ruskog gasa i nafte postepeno ukida do kraja 2027. Međutim, Mađarska ima poseban status zbog toga što je kopnena zemlja bez pristupa moru i bez realnih alternativnih ruta. Zbog toga često dobija izuzetke, i zato i dalje direktno pregovara sa Moskvom.
Turski tok/Balkan Stream i Družba su za Mađarsku ključne rute. Prema analitičarima, Budimpešta svjesno održava energetske veze s Rusijom jer joj donose niže cijene, sigurnost snabdijevanja i politički uticaj. Ipak, ova politika je u suprotnosti sa širim ciljevima EU.
Paks je jedina nuklearna elektrana u Mađarskoj.
Paks II je projekat proširenja: planirana su dva nova reaktora tipa VVER-1200 (svaki oko 1200 MW) – prema tendenciji da se udvostruči kapacitet elektrane.
Kada bude završen, cijeli kompleks (Paks + Paks II) trebao bi znatno povećati udio nuklearne energije u ukupnoj energetskoj bilansi Mađarske.
Dosadašnji razvoj projekta – problemi i “reset”
Paks II je formalno odobren još 2014, uz rusko učešće i kredit za finansiranje.
Međutim, nakon izbijanja rata u Ukrajini i sankcija prema Rusiji, projekat je bio blokiran – isporuka opreme, finansijska sredstva i politička podrška su bili pod znatnim rizikom.
U 2025. godini stvari su se promenile: prema izvorima, izdate su licence za gradnju (kontrolna zgrada, pomoćne zgrade, radovi na uređenju zemljišta za jedan od blokova), što je ključan korak da se prvo betonsko “zalievanje” (foundation slab) konačno započne.
Novi sporazum – šta znače najnovije poruke iz Budimpešte i Moskve
Nakon sastanka između premijera Viktor Orbán i predsjednika Rusije, prema izjavama Sijarta, strane su se dogovorile da “ubrzaju realizaciju” Paks II-a.
Prema tom sporazumu tehničke pripreme teku “po planu”, a prve betonske radove (foundation works) za jedan reaktor planiraju da započnu 5. februara sljedeće godine
Mađarska ističe da je Paks II ključan za održivu energetsku budućnost: bez nuklearne energije, kako kaže Sijarto, ne može da ispuni rastuću potražnju za strujom, uz prihvatljive cijene i ekološke standarde.
Kontroverze i pravni/politički izazovi
Projekat je do sada nailazio na značavne prepreke: sankcije prema Rusiji, problem sa izvozom opreme (npr. njemačke dozvole za kontrolnu opremu), kašnjenja u izgradnji.
Prema izveštajima, u 2025. EU je – prije svega na zahtjev jedne članice — osporila odobrenje državne pomoći za Paks II: sud je utvrdio da procedura dodjele ugovora nije bila u potpunosti u skladu sa pravilima javnih nabavki.
Ipak, Mađarska vlada tvrdi da projekt nastavlja, uprkos tome što je formalno taj dio sporan.
Šta ovo znači šire – za energiju, politiku, Evropu
Ako Paks II bude završen, Mađarska bi mogla da značajno smanji zavisnost od uvoza fosilnih goriva (gasa, nafte), i da ima stabilnu domaću proizvodnju struje. To može da pomogne u energetskoj nezavisnosti i da smanji troškove struje.
Sa druge strane, jer projekat koristi rusku tehnologiju i rusko finansiranje, to ponovo vuče Budimpeštu u orbitu rusko-mađarske energetske saradnje — što ima političke posljedice, naročito u kontekstu rata u Ukrajini i sankcija Rusiji.
Pravna i institucionalna nesigurnost (problemi kod odobrenja državne pomoći, osporavanja u EU) mogu dovesti da Paks II bude predmet dugih sporova — čime se povećava rizik da, uprkos “ubrzanju”, izgradnja ne bude završena ili da kasni.
Oznake: Viktor Orban, Vladimir Putin
