STEVO GRABOVAC I TANJA STUPAR TRIFUNOVIĆ: Odnos prema knjigama graditi i mimo nagrada

Banjalučki književnici Stevo Grabovac i Tanja Stupar Trifunović našli su se u izboru za NIN-ovu nagradu za roman godine, a sa nama su podijelili viđenje domaće književnosti, te govorili o značaju nagrada.

Stevo Grabovac autor knjige „Mulat albino komarac“ ušao je i u uži krug izbora za NIN-ovu nagradu, dok je Tanja Stupar Trifunović pored toga što se našla u širem krugu izbora za NIN-ovu nagradu, nagrađena „Vitalovom“ književnom nagradom.

Koliko je teško danas biti književnik u BiH, te koliko umjetnost uopšte nailazi na podršku?

Tanja Stupar Trifunović – Kod nas se radi o jednom vrlo malom i zatvorenom prostoru ako govorimo o lokalnoj književnosti. U tom smislu je teško moguće živjeti samo od prodaje. Ono što je važno izgraditi je čitava jedna struktura oko knjige koja podrazumijeva izdavaštvo, sistem stipendija, stimulacija i za izdavače i za pisce. Do sada su bile povremene stimulacije za izdavače, ali ne i za pisce, pa imate situaciju da se finansira štampa knjige ali ne i sam rad autora. Potrebno je čitavu strukturu života oko knjige uspostaviti. Od samog izdavaštva, do honorara za autora, jer to je dug posao gdje ljudi provedu nekoliko godina radeći na romanu, a to je često obezvrijeđen i nevrednovan rad.

Treća stvar je distribucija koju mi ovdje takođe nemamo. Ako objavite knjigu i ona nije distribuisana na tržište i nije prisutna u knjižarama, onda kao da je i niste objavili. U tom nizu još jedna bitna karika su mediji i književna kritika, odnosno nepostojanje književne kritike. Čitava jedna mreža mora funkcionisati da bi to bilo moguće.

Kako takva situacija utiče na mlade umjetnike?

T.S.T. – Naša glavna sugestija je da taj sistem bude ranije uspostavljen kako mladi ne bi bili obeshrabreni i da ne bi izgubili želju da se bave umjetnošću. Ako ne dolazi do neke vrste prepoznavanja i podrške onda može doći do frustracije i odustajanja, što bi bilo šteta jer nemamo puno umjetnika i bilo bi dobro da taj potencijal koji imamo bude prepoznat i podržan.

Oboje ste se našli u izboru za NIN-ovu nagradu, kako ste se osjećali?

Stevo Grabovac – Za mene je ovo bilo jedno veoma neobično putovanje. Ispala je čitava frka oko NIN-ove nagrade koja je po mom mišljenju nepotrebna, a to su ti neki sukobi unutar scene gdje smo mi sa strane došli malo nepripremljeni i neupoznati sa svim tim. Mene u suštini takvi sukobi uopšte ne zanimaju, mene zanima književnost kao takva. Čitav taj put od objavljivanja romana do ulaska u najuži izbor za NIN-ovu nagradu bilo mi je jedno jako lijepo putovanje.

T.S.T. – Nagrade i priče o nagradama su dio književnog života i neki logičan slijed. Poželjno je i lijepo kada se knjiga koju napišete nađe u nekim širim i užim izborima za nagrade i ako bude nagrađena. Sve je to lijepo i naravno da je svakome od nas drago, bilo čime da se bavite, da dobijete neku vrstu priznanja i ohrabrenja. Da vidite da se vaš rad prepoznat i da ste na dobrom putu. Ono što meni nekad malo i smeta je to što knjige često gubimo iz vida van konteksta priče o nagradama. Ne mogu reći da me ne raduje takva vrsta priznanja, ali ono što mi je važnije i ono što smatram da trebamo stalno isticati, je odnos prema knjizi koji treba da gradimo i mimo priče o nagradama.

Pored vas u izboru za NIN-ovu nagradu našla su se još tri književnika iz BiH. Koliko to govori o kvalitetu i prepoznatiljivosti književnosti u BiH?

S.G. – Bez obzira da li su ušli u izbor za nagrade, mogu reći da imamo jako dobre književnike i mislim da je malo nezahvalno da se to potvrđuje na takav način. Nagrade su veoma važne nama autorima, ali je i dalje potrebno naći neki način stimulacije.

T.S.T. – Tek se sa neke istorijske distance može govoriti o kakvom se tu kvalitetu radi. Ako trenutno posmatramo književnu scenu paralelno sa drugim gradovima u regionu, mi nismo u lošijoj situaciji, samo smatram da imamo manji kapacitet koji bi to sve predstavio.

Koji su vam naredni planovi, na čemu trenutno radite?

S.G. – Sva ova priča oko NIN-ove nagrade se malo slegla, bar što se mene tiče. Trenutno radim na ovom romanu i nadam se njegovom skorom objavljivanju.

T.S.T. – Takođe radim na novom romanu što je proces i ne znam koliko dugo će trajati. Ali uskoro mi treba biti objavljena grafička novela „More je bilo mirno“ koju sam radila zajedno sa prijateljicom i akademskom slikarkom Tanjom Vidović. To je nešto što me raduje i što je zanimljivo jer je u pitanju iskorak i nešto drugačije od svega što sam do sada radila. Radile samo u dvoje i drugačiji je proces rada od klasičnog usamljeničkog procesa pisanja. Tome se baš radujem.

Nagrađena „Zlatnim suncokretom“

Književno priznanje „Zlatni suncokret“, znano i kao „Vitalova nagrada“, koja se dodjeljuje najboljem književnom ostvarenju na srpskom jeziku, za 2019. godinu pripala je Tanji Strupar Trifunović za roman „Otkako sam kupila labuda“.

Žiri je o pobjednici odlučio jednoglasno, te za roman rekao da osvaja izuzetnim stilom u kojem se miješaju ispovijest, tok svijesti i forma pisma, dok u isto vrijeme priča priču o ljubavi, bolu i potrazi za istinom.

Trifunovićeva u četvrtak u Laktašima

JU Narodna biblioteka „Veselin Masleša“ Laktaši organizuje druženje sa književnicom Tanjom Stupar Trifunović, koje će biti održano u četvrtak u 19 časova.

Tom prilikom Tanja će predstaviti svoj noviji književni opus i to dva romana „Satovi u majčinoj sobi“ i „Otkako sam kupila labuda“, kao i dvije zbirke poezije „Mjesta gdje počinje sve ispočetka“ i „Razmnožavanje domaćih životinja“.

Roman “Satovi u majčinoj sobi” nagrađen je Nagradom Evropske unije za književnost (EUPL) 2016. godine, kao i trećom nagradom na konkursu Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva RS “Zlatna sova” za najbolji rukopis romana u 2014. godini, a bili su i u užem izboru za NIN-ovu nagradu i nagradu “Biljana Jovanović” za najbolji objavljeni roman na srpskom jeziku u 2014. godini.

Njen drugi roman „Otkako sam kupila labuda“ u izdanju izdavačke kuće „Arhipelag“ iz Beograda je dobitnik Vitalove nagrade za najbolju knjigu na srpskom jeziku u 2019.godini.

Zbirka pjesama „Razmnožavanje domaćih životnja“ nagrađena je nagradom „Milica Stojadinović Srpkinja“ za najbolju knjigu poezije ženskog autora pisanu na srpskom jeziku, za 2018, a za svoju poeziju dobijala je i brojne druge nagrade.

(Srpskainfo)

Sin Aleksandra Vučića zaražen virusom korona

Danilo Vučić, sin predsjednika Srbije, zaražen je virusom korona, objavio je na svom Instagram nalogu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. – Kada je sve počelo, moj Danilo mi je rekao da predaja nije opcija. Moj prvenac zaražen je koronavirusom, a klinička slika mu je takva da je primljen u Infektivnu kliniku. Sine, pobedićeš ti to. Voli

Preminuo Boško Bursać, najbolji igrač i strijelac u istoriji Rijeke

Boško Bursać, najbolji strijelac u istoriji Rijeke, preminuo je u 75. godini u holandskom gradu Arnhemu, gdje je živio nakon završetka igračke karijere. Duže vrijeme borio se s upalom pluća. U Rijeku je stigao 1964. godine iz zrenjaninskog Proletera, te u 179 službenih utakmica postigao 90 golova. Prvo je igrao za mladi tim, a onda

U četvrtak počinje isplata penzija

Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje Republike Srpske obavještava korisnike prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja da isplata redovnog mjesečnog primanja za mart 2020. godine počinje 09. aprila 2020. godine. U uslovima vanrednog stanja, zbog sprečavanja širenja virusa korona, isplata korisnicima starijim od 65 godina, koji penziju primaju putem tekućeg računa, vršiće se uz jednokratnu

KORONA SMANJILA PLAĆANJE RAČUNA Komunalna preduzeća imaju problem sa naplatom usluga

Naplata usluga preduzeća koja obezbjeđuju vitalne potrebe za funkcionisanje grada, isporuku toplotne energije, vode za piće, te odvoz smeća u pojedinim slučajevima je opala i do 40 odsto u odnosu na isti period lani.  Kako su potvrdili u banjalučkim komunalnim preduzećima, na tu situaciju je uticalo nekoliko faktora, koji su nastali zbog aktuelne epidemiloške situacije

MINISTRI SE POSVAĐALI I NAPUSTILI SASTANAK Da li će korona razbiti EU? 

Budućnost EU je u opasnosti ako se ne dođe do zajedničkog finansijskog odgovora u borbi protiv koronavirusa, upozorili su danas španski zvaničnici, nakon što evropski ministri finansija nisu uspjeli da se dogovore o izdavanju zajedničke obveznice. Portparolka španske vlade izjavila je da će Evropljani početi da gube povjerenje u EU ako zemlje članice ne budi

Može li vaš brak preživjeti virus korona?

Čak i oni koji imaju sretan i stabilan brak, mogu doći u problem tokom samoizolacije zbog toga što su sve vrijeme usmjereni na svog partnera. Većina je osuđena da u malom prostoru boravi sa svojim supružnikom, s kojim treba uskladiti poslovni i privatni život 24 sata, sedam dana u sedmici, što može biti recept za

EU produžava zabranu putovanja do sredine maja

Evropska unija trebalo bi da produži do sredine maja ograničenja na putovanja, saopštila je danas Evropska komisija povodom vanrednih mjerama koje za cilj imaju da ograniče širenje virusa korona. Unija je sredinom marta odlučila da zatvori spoljne granice za sva putovanja koja nisu nužna na mjesec dana, uglavnom u nastojanju da spriječi da 27 država