STOPA SMRTNOSTI U STARAČKIM DOMOVIMA IZMAKLA KONTROLI: Švedska mijenja strategiju u borbi protiv korone

Švedska revidira strategiju u borbi protiv koronavirusa nakon što joj je stopa smrtnosti u domovima za starije izmakla kontroli.

Premijer švedske vlade Stefan Lofven planira potrošiti i do 220 milijuna dolara na zdravstveno osoblje kako bi se zaštitila najstarija populacija u državi. Još toliko novca namijenit će se lokalnim vlastima za dodatne troškove koje su imale u borbi protiv pandemije, objavila je vlada u utorak, prenosi Bloomberg.

Kao i u drugim državama svijeta, i u Švedskoj je najveći broj umrlih starije dobi, ali kritičari tvrde da su mnoge od tih žrtava mogle biti izbjegnute da su se vlasti bolje fokusirale na zaštitu najranjivije demografske skupine.

Početkom svibnja, Švedska je pokrenula istragu zbog velike stope smrtnosti u domovima za starije. Polovica od onih starijih od 70 godina koji su umrli od posljedica covida-19 živjela je u domovima za starije, kaže nacionalna statistika osvrćući se na period s kraja travnja. U ponedjeljak je ukupan broj umrlih u Švedskoj dostigao 3256.

Kontroverzan pristup

Švedski pristup pandemiji koronavirusa postao je top tema međunarodnih debata nakon što su Šveđani zauzeli nešto rezerviraniji stav nego ostale države svijeta. Umjesto u stroge restrikcije i karantene, pouzdali su se u ponašanje svojih građana te njihovu sposobnost da se pridržavaju pravila društvenog distanciranja.

Švedske teretane, škole, restorani i trgovine ostali su otvoreni tijekom cijelog vremena pandemije. Strategija je dosad zaštitila ekonomiju od najgoreg, ali stopa smrtnosti od koronavirusa u Švedskoj iznosi oko 32 na svakih 100.000 stanovnika. Usporedbe radi, najpogođenija država svijeta, Sjedinjene Američke Države, tu stopu drži na 24, dok je u Danskoj ona 9.

Glavni epidemiolog Švedske Anders Tegnell kaže da je borba protiv koronavirusa dugotrajan proces, misleći pritom na to da su privremene karantene samo kratkoročna rješenja. Jednom kad se ukinu, stopa zaraze će ponovno rasti.

Umjesto toga, Tegnell kaže da su umjerene restrikcije koje dozvoljavaju nastavak normalnog života efikasnije te društvu olakšavaju prolazak kroz pandemiju.

Danski model

I dok je švedski model i dalje vrlo kontroverzan, u posljednje vrijeme dosta ga se uspoređuje s danskim. Danska je vrlo rano odlučila uvesti karantenu i stroge restrikcije. Sada se nalazi u drugoj fazi ponovnog pokretanja ekonomije, a najnoviji podaci sugeriraju da broj novozaraženih opada, dok stopa smrtnosti iznosi gotovo trećinu one u Švedskoj.

Danska je još sredinom travnja otvorila velike dijelove svog gospodarstva, uključujući osnovne škole i frizerske salone. Ovoga tjedna otvaraju se i danske trgovine, prvi put u dva mjeseca, a muzeji i kina će u narednom periodu.

(Index.hr)