Stručnjak o saobraćaju u Banjaluci: Čini mi se da se struka ne pita mnogo VIDEO

Saobraćajne gužve jedan su od najvećih problema Banjalučana. Brojne “revolucije”, rješenja na gradskim putevima i inovacije nisu značajnije popravili situaciju. Kao takve, gužve su idealna tema u predizbornoj kampanji.

U moru prijedloga koje daju političari, utihnula je riječ struke. Svako ima svoje viđenje kako da se problem riješi, ali sistemskih odgovora nema. Zbog toga je portal Banjaluka.net razgovarao sa vještakom saobraćajne struke i doktorandom saobraćajnih nauka na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu Nikolom Ćopićem.

Razgovarao: Aleksandar Stojanović

Koji su to najveći problemi u gradu, postoji li rješenje za gužve i gdje se najviše griješi u planiranju saobraćajnog funkcionisanja grada? Sve su to pitanja na koje je Ćopić odgovarao u intervjuu za naš portal.

“Građani danas ispaštaju zbog godina unazad pogrešnog planiranja. Nismo uspjeli da riješimo neke infrastrukturne projekte koji su bili potrebni za rješavanje gužvi u saobraćaju“, kaže na početku razgovora Ćopić.

On kaže da je u poređenju sa 2013. godinom u Banjaluci 20.000 više registrovanih vozila. S tim brojem automobila, a s ovakvim infrastrukturnim rješenjima, koja, prema njegovom mišljenju, najviše pogoduju biciklistima, ne može se očekivati smanjenje gužvi.

Pored toga što u Banjaluci ima 90.000 registrovanih vozila, veliki problem je neiskorišten javni prevoz.

“Ono što bi moglo biti jedno od rješenja je završetak mosta u Docu i izgradnja obilaznice oko Banjaluke. Ali, sve te mjere koje bi trebalo da budu urađene nisu politički popularne. To su ogromni projekti koji traju dugi niz godina i za koje su potrebna ogromna novčana sredstva, a koji najvjerovatnije ne mogu biti završeni u jednom mandatu. Zato se uglavnom koplja lome oko tih projekata“, kaže Ćopić.

Govoreći o neophodnosti obilaznice oko Banjaluke, on ističe da, iako su oba tranzita završena, evidentno je da je na njima omogućen veliki broj priključaka. Tako saobraćajnica koja bi trebalo da ubrza saobraćaj, postaje preopterećena – stvara se veliki broj konfliktnih tačaka i usporava se saobraćaj. Zbog toga dobijamo još jednu gradsku saobraćajnicu, a ne tranzitni put.

“Postoji nekoliko čepova u Banjaluci koji nisu sanirani i gdje vidimo gužve svakodnevno. Na primjer – Venecija most. On je planiran i projektovan kao saobraćajnica sa četiri trake. Ono što možemo vidjeti danas je da je to saobraćajnica sa dvije trake, gdje imate jednu četvorokraku raskrsnicu gdje se dvije trake spajaju u jednu i po prirodi će nastati gužva, tako da je potrebno riješiti problem sa četiri trake”, navodi.

Prema njegovom mišljenju, previše pažnje je usmjereno na neke lokalitete u gradu gdje ranije nisu bile gužve.

Brojni problemi u saobraćaju odlična su tema u predizbornoj kampanji, pa mnogi u javnost plasiraju potencijalna rješenja. Međutim, struku malo ko pita. Ćopić kaže da svako ima pravo da komentariše sve teme, ali da je problem kada struka zaćuti.

“Ta tema je popularna, jer svi smo mi učesnici u saobraćaju. Ali kad vidim izjave pojedinaca u medijima, malo je nezahvalno to slušati, jer ne pogode ni nadležnosti. Jedno je pričati u kafani o tim stvarima, a drugo je javno izlaziti i predlagati mjere. Na primjer, jedan pogrešan pravac u saobraćaju je da se svagdje uspori saobraćaj. Pa tako se predlaže, na primjer, da se čak i na magistralnim putevima postavi radar i tako se bavimo samo represijom i usporavanjem saobraćaja“, kaže Ćopić.

On navodi da je u ovoj godini na području koje pokriva Policijska uprava Banjaluka zabilježeno 4.500 saobraćajnih nezgoda, te da je povećan broj poginulih i povrijeđenih lica. Dakle, evidentno je da postoji problem i da ga je neophodno riješiti.

“Poznajem vrsne stručnjake u gradskoj upravi, ali se čini da se ti ljudi trenutno ne pitaju. Unazad godinu dana nisam vidio nikog od kolega da je izašao u javnost s nekim rezultatima, mjerama i slično”, kaže Ćopić.

Na konstataciju da je to možda zbog toga što rezultata nema, kaže da je to evidentno i da se građanima ne treba davati lažna nada. U tom smislu, komentariše jednosmjerni saobraćaj i kaže da na tom lokalitetu nije postojao problem.

“Sramota je za grad da nije riješena horizontalna saobraćajna signalizacija. Ta signalizacija je toliko izmiješana, jedne strelice idu prema vama, druge od vas. Imate biciklističke trake, a ne staze. Ako ćemo se već ugledati na Novi Sad ili Ljubljanu, tamo su staze odvojene fizički. Dajte da bar to obojimo kako treba. Zašto se biciklisti kreću u kontra smjeru, da li je to jednosmjeran ili dvosmjeran saobraćaj? Ako je zakonom definisano da je bicikl vozilo, na njega se odnose sva pravila kao i za druga vozila, pa ako nam se bicikli kreću suprotnim smjerom od onog po kojem se kreću vozila, onda je to dvosmjerni, a ne jednosmjerni saobraćaj. Nemamo ni adekvatnu vertikalnu saobraćajnu signalizaciju. To su problemi koji bodu oči. Ne znam još kakav je efekat pametnih semafora“, kaže Ćopić.

U Banjaluci je posljednjih godina izgrađen i veliki broj kružnih tokova, što je, prema riječima nadležnih, trebalo da poboljša saobraćaj u gradu. Ćopić smatra da je narušen koncept kružnih raskrsnica.

“One ne služe da bi se saobraćaj ubrzao, nego usporio. Projektuju se na dionicama na način da se između dvije kružne raskrsnice ne može razviti brzina. Nerijetko se dešavaju nezgode zbog toga što ulijevna grla nisu smaknuta tako da vozači ne moraju da uspore, nego mogu da prođu ravno. Osnovna suština je da u odnosu na raskrsnicu nemate više 32 konfliktne tačke, nego osam. Ali ako vi stavite dvije trake u kruženju i jednu traku na izlazu, logično je da će se vozači sudarati na izlazu. Tako da, ako ih već projektujemo, pogledajmo kako su napravljeni u Austriji“, kaže Ćopić.

Kao dobre primjere naveo je tzv. kikiriki i kružni tok kod teniskog centra.

Govoreći o velikoj kružnoj raskrsnici kod Ekvatora, Ćopić kaže da je to primjer kako se narušava koncept kružnih raskrsnica.

Dodaje da je ponudio saradnju na volonterskoj bazi, ali da poziv od Gradske uprave nije dobio. Poražavajuće je, kaže, da nema foruma za bezbjednost već godinama, te da nema strategije o bezbjednosti saobraćaja.

Šta je Ćopić rekao o važnosti javnog saobraćaja, te kako bi se on mogao poboljšati u cilju smanjenja gužve, te o mogućnosti uvođenja tramvajske linije u Banjaluci, pogledajte u videu: