STUBOVI VJERE: Tri posta različitih konfesija u BiH

Mjesec april odlikuje bogatstvo najvećih monoteističkih religija. Iako različitih konfesija, vjernici najveće praznike dočekuju uz post koji predstavlja stub njihove religije.

Katolički vjernici Uskrs će dočekati u nedjelju. Sedam dana kasnije Vaskrs će proslaviti pravoslavni vjernici, dok će islamski vjernici ramazanski Bajram slaviti 2. maja. Jevrejski vjernici sutra dočekuju i Pesah, jedan od najvećih jevrejskih praznika. I svima je zajedničko to što tokom priprema za praznike prolaze iskušenja da bi postali bolji ljudi.

Suština posta je jednaka u svim religijama. Upostavljanje tjelesne i duhovne ravnoteže, kako sa okruženjem, tako i sa samim sobom. A to je, ukazuju vjerski propovjednici, posebno važno u periodu globanih izazova u kojima se nalazimo. Uskrs za katoličke vjernike središte je čitave liturgijske godine, a vjernici ga dočekuju poštujući 40-dnevni korizmeni post.

“Post znači da se smiju najesti jedanput do sitosti na dan i još dva puta uzeti još nešto hrane, a nemrs znači da se taj dan trebaju suzdržavati od mesa. Ali on ima i svoju socijalnu dimenziju, a ta dimenzija je da ono što nisu pojeli, podijele sa drugim ljudima”– kaže fra Branimir Pezer, dekan Franjevačke teologije.

Vesna Neković kaže da žali za vremenima kada je bilo više saosjećanja i ljudskosti. Ali, kod nje se, u tom smislu, ništa nije promijenilo.

“Kod mene su komšije svih različitih nacija, fino se slažemo. Recimo, moj Sami je već star, ali čeka… svako od njih čeka da mu se pruži to jaje. Moja Bojana, pa… Šta znam. To su moja djeca”.

48-dnevnim postom za najveći hrišćanski praznik pripremaju se i pravoslavni vjernici. Ipak, pogrešni su razlozi zbog kojih se pojedini za njega odlučuju, kažu upućeni. Jer post se ne smije posmatrati kao dijeta.

“Post je nešto što treba da nas unaprijedi u svakom smislu, da se približimo ljudima. Mi ne jedemo određenu vrstu hrane, mesa, mliječnih proizvoda, jaja. Ali, sva ta pravila biće ispunjena ako imaju ovu dimenziju duhovnog” – ističe Duško Kojić, paroh mostarski.

U mjesecu ramazanu post koji traje 30 dana, predstavlja stub na kome se temelji vjera islama. I to je jedini obavezni post kod muslimana. Zato je, podsjećaju upućeni, veoma važno to vrijeme iskoristiti za što više dobrih djela koja su u ovom mjesecu mnogostruko vrednovana.

“Post u svim religijskim zajednicama zahtijeva strogu samodisciplinu I vrlinu koju smo, uglavnom, zaboravili, a to je samosavlađivanje I samokontrola. Mi u najobičnijim, svakodnevnim komunikacijama vidimo da je kod ljudi prečesto kratak fitilj I da ne mogu kontrolisati svoje emocije I da često budu taoci tih emocija” – kaže Meho Šljivić iz Uprave za vjerske poslove rijaseta IZ u BiH

Post sve više praktikuju i mladi. Da je lako, nije, kažu, ali sa mukom dolazi i olakšanje.

“Znamo iz našeg životnog iskustva da bilo šta za šta se trudimo više, za šta žrtvujemo svoju komociju, za šta žrtvujemo neko svoje slobodno vrijeme , neke naše obaveze, našu kafu, ili izlazak sa prijateljima, to kasnije znamo mnogo više cijeniti” – kazala je Umihana Šošić, studentica Fakulteta islamskih nauka.

Koliko je ovaj mjesec april bogat u religijskom smislu, pokazuje i to što jevrejski vjernici u petak proslavljaju i Pesah. Klasični post nije odlika ovog praznika, ali slobodu iz egipatskog ropstva obilježavaju, takođe, kroz stroga pravila.

“U toku tih sedam-osam dana ne jede se ništa kvasno. Same pripreme za praznik podrazumijevaju detaljno čišćenje kuće i svih objekata od bilo čega što bi moglo sadržavati kvas. Da li su u pitanju krušne mrvice, ili sam kvasac, ili pivo, bilo šta što sadrži kvas mora da se izbaci iz kuće” – objašnjava Igor Bencion Kožemjakin, hazan sarajevske sinagoge.

Pridržavanje vjerskih načela, osnažuje i društvenu zajednicu, ali i državu. U duhu trenutnih društvenih zbivanja, vjerski propovjednici stoga, zaključuju.

(SB)