Studija pokazala: Smrtnost zbog vrućina u Evropi mogla bi se utrostručiti do kraja vijeka
Smrtni slučajevi od vrućina u Evropi mogle bi se utrostručiti do kraja v ijeka, s nerazmjernim porastom broja u zemljama južne Evrope poput Italije, Grčke i Španije, pokazalo je istraživanje.
Hladnoća ubija više ljudi nego vrućina u Evropi, a neki tvrde da će klimatske promjene biti od koristi društvu smanjenjem tih smrtnih slučajeva. Ali, studija objavljena u časopisu Lancet Public Health, otkrila je da će broj smrtnih slučajeva polagano reagovati na zagrijavanje i čak bi mogao porasti jer ljudi stare i postaju osjetljiviji na opasne temperature.
Ako globalno zagrijavanje dosegne katastrofalnih tri ili četiri stepena Celzijusova, zaključili su istraživači, porast smrtnih slučajeva od vrućine uveliko će nadmašiti pad smrtnosti od hladnoće.
Istraživači su rekli da rezultati sugerišu da bi klimatske promjene mogle predstavljati “izazove bez presedana” za javne zdravstvene sisteme, posebno tokom toplotnih talasa.
“Očekuje se da će se dogoditi mnogo više smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom kako se klima zagrijava i stanovništvo stari, dok se smrtnost od hladnoće tek neznatno smanjuje”, rekao je David García-León iz Zajedničkog istraživačkog centra Evropske komisije, koautor studije, piše Gardijan, prenosi N1.
Smrti zbog toplog vremena mogle bi ubiti 129.000 ljudi godišnje ako temperature porastu za tri stepena iznad predindustrijskih nivoa. Danas broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom u Evropi iznosi 44.000 . Ali godišnji broj smrtnih slučajeva od hladnoće i vrućine u Evropi mogao bi porasti s 407.000 ljudi danas na 450.000 2100. godine, čak i ako svjetski lideri postignu svoj cilj globalnog zagrijavanja od 1,5 stepena, pokazalo je istraživanje.
Istraživanje dolazi nakon niza vrućih talasa koji su izazvali pustoš širom kontinenta. Njegovi rezultati dovode u pitanje argumente poricatelja klime da je globalno zagrijavanje dobro za društvo jer će manje ljudi umrijeti od hladnoće.
Čak i u Evropi, najhladnijem naseljenom kontinentu, životi izgubljeni zbog jače vrućine nadoknadiće one spasene blažom hladnoćom, pokazalo je istraživanje. Zemlje širom Azije, Afrike, Okeanije i Amerike peku se na još smrtonosnijim temperaturama.
“Ovo je istraživanje snažan podsjetnik na broj života koje dovodimo u opasnost ako ne uspijemo dovoljno brzo djelovati protiv klimatskih promjena”, rekla je Madeleine Thomson, voditeljka klimatskih uticaja i prilagođavanja u dobrotvornoj organizaciji za zdravstvena istraživanja Wellcome, koja je bila nisu uključeni u studiju.
Predviđeno utrostručenje direktnih smrtnih slučajeva od vrućina u Evropi “nije čak ni potpuna slika”, dodala je, ukazujući na istraživanje koje povezuje ekstremne vrućine s pobačajima i lošijim mentalnim zdravljem. “A tu su i indirektni uticaji. Već smo vidjeli kako ekstremne vrućine mogu prouzrokovati pad usjeva, pustošenje šumskim požarima, oštetiti kritičnu infrastrukturu i pogoditi privredu – a sve će to imati posredne učinke na naše živote”.
Istraživači su modelirali podatke o 854 grada kako bi procijenili smrtnost uzrokovanu visokim i niskim temperaturama širom kontinenta. Utvrdili su da će vrućina ubiti više ljudi u svim dijelovima Evrope, ali da će najteži teret pasti na zemlje južne Evrope poput Španije, Italije i Grčke, kao i na dijelove Francuske.
Predviđaju da će se broj smrtnih slučajeva od neugodnih temperatura povećati za 13,5% ako se planeta zagrije na tri stepena. Većina onih koji umru biće stariji od 85 godina.
Gary Konstantinoudis, epidemiolog iz MRC Centra za okolinu i zdravlje, koji nije bio uključen u istraživanje, rekao je da je studija bila visokog kvaliteta i da je pružila vrijedne uvide, ali je upozorio da je predviđanje smrti povezanih s temperaturom složeno i da će uvijek sadržavati nesigurnost.
Analiza se temeljila na prethodnoj studiji koja je pretpostavljala da je učinak temperature na stopu smrtnosti konstantan između 2000. i 2019, rekao je, ali druge studije su izvijestile o smanjenju zbog faktora kao što su poboljšana zdravstvena njega i promjene infrastrukture. “Očekuje se da će neuzimanje u obzir ovoga precijeniti budući uticaj vrućine na smrtnost”, rekao je.
