Vijesti 26.04.2016.

Sumnjivo 5.005 osoba zbog ratnih zločina

ČITANJE: 3 minute
ratni zlocini tuzilastvo
Tužilaštvo BiH završilo je prošlu godinu sa gotovo 600 neriješenih prijava i istraga u predmetima ratnih zločina kojima je obuhvaćeno čak 5.005 osoba.

Posebno odjeljenje za ratne zločine Tužilaštva BiH, prema podacima iz izvještaja o radu te pravosudne institucije za 2015. godinu, imalo je u radu 535 prijava protiv 4.410 osoba. Tužioci su uspjeli da riješe 166 prijava protiv 656 lica, a u 31 slučaju je donesena odluka o nesprovođenju istrage protiv 108 lica.

– Po završetku izvještajnog perioda u radu je ostalo 369 prijava protiv 3.754 lica – navedeno je u izvještaju.

Osoblje ovog odjeljenja lani je radilo i na 343 istrage protiv 1.621 lica. Iz prethodnog perioda ih je preneseno 235, a njima je obuhvaćeno 1.339 osoba. Tužioci su prošle godine završili 128 istraga kojima je obuhvaćeno 370 osoba.

– Istrage su obustavljene u 63 predmeta kojima je obuhvaćeno 130 lica. Ostalo je neriješeno 215 istraga protiv 1.251 lica – navedeno je u izvještaju.

U Tužilaštvu BiH su istakli da je pomenuto odjeljenje lani podiglo 59 optužnica protiv 135 lica, navodeći da je to najveći broj podignutih optužnica od njihovog osnivanja.

– Tužioci Posebnog odjeljenja za ratne zločine riješili su u 2015. godini 186 predmeta protiv 744 lica. U ovom izvještajnom periodu završeni su svi predmeti kategorije dva koji su proslijeđeni iz Haškog tribunala, što je jasan pokazatelj intenzivnog rada na najsloženijim predmetima – navedeno je u izvještaju.

Statistika pokazuje da je najviše optužnica podignuto zbog ratnog zločina protiv čovječnosti i civilnog stanovništva i ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika. Najteža kvalifikacija koja podrazumijeva genocid navedena je u dvije optužnice protiv dvije osobe.

I dok u Tužilaštvu BiH ističu da su lani podigli rekordan broj optužnica, iz RS upozoravaju da te podatke ne treba uzimati zdravo za gotovo jer su u ladicama i dalje brojni predmeti za zločine nad Srbima čija je sudbina neizvjesna, dok su mnogi slučajevi podijeljeni na više manjih. Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić naglasio je da je Tužilaštvo BiH proteklih godina ojačano novim tužiocima, saradnicima i istražiocima, ali da to nije dalo očekivani rezultat.

– Suština nije u kvantitetu, već treba da realno sagledamo stanje. Ne treba zaboraviti da je krajem decembra prošle godine istekao rok za rješavanje najsloženijih predmeta ratnih zločina. Zašto Tužilaštvo BiH nije reklo da je iz kategorije jedan, gdje su najsloženiji predmeti, zaključno sa krajem 2015. godine 358 neriješenih predmeta – rekao je Kojić, koji smatra da ti predmeti neće biti riješeni ni do 2018. godine, kako najavljuju u Tužilaštvu.

Kojić je upozorio da se nadležni nisu fokusirali na najsloženije predmete, nego su se bavili njihovim cijepanjem i pravljenjem manje složenih predmeta da bi statistički pokazali bolje rezultate i rekli da su dobro radili.

– Ako, međutim, uđemo u kvalitet, vidimo da je posebno prisutna diskriminacija koja se odnosi na kvalifikaciju krivičnih djela. Srbe optužuju za najteža krivična djela, a kod Bošnjaka cijepaju predmete i procesuiraju nižerangirane vojne ili policijske službenike za manje složena krivična djela – zaključio je Kojić.

U Tužilaštvu BiH kažu da su istrage ratnih zločina komplikovane i da uključuju veliki broj svjedoka i oštećenih.

– Tužioci često dolaze u situaciju da više puta saslušavaju jednog svjedoka u istrazi, da izjave svjedoka nisu često saglasne i konzistentne i da svjedoci često mijenjaju iskaze u istrazi i na glavnom pretresu. Prisutna je i zamorenost svjedoka, koja utiče na njihovu spremnost da svjedoče, lošeg su zdravlja i starije životne dobi – naveli su u Tužilaštvu, ističući i da svjedoci važni za istragu ne borave u BiH i nisu spremni za dolazak radi svjedočenja.

(Glas)