SUOČENI SA POSKUPLJENJIMA: Da li će se EU okrenuti protiv Ukrajine?

Tokom prošlog vikenda u nekoliko se većih evropskih gradova protestovalo. Razlog je rast cijena energenata, koji se očito ne može obuzdati ako se ne zaustave sankcije Rusiji.

Najveći protest je bio u subotu u Pragu, glavnom gradu Češke, gdje je prosvjedovalo otprilike 70 tisuća ljudi. Protestovali su protiv češke vlade, Evropske unije i NATO saveza, tražeći od vladajuće koalicije da obuzda rast cijena energenata.

Organizatori protesta, koji pripadaju krajnje desnim i rubnim političkim strankama poput Komunističke partije, rekli su da bi Češka trebala ostati vojno neutralna i osigurati izravne ugovore s opskrbljivačima plinom, uključujući Rusiju.

“Cilj našeg prosvjeda je zahtijevati promjenu, uglavnom što se tiče problema cijena energenata, osobito struje i plina, koje će ove jeseni uništiti naše gospodarstvo”, rekao je Jiri Havel, jedan od suorganizatora prosvjeda, za portal iDNES.cz.

Prosvjed na Vjenceslavovom trgu u središtu grada održan je dan nakon što je vlada preživjela glasanje o povjerenju nakon optužbi oporbe za nedjelovanje protiv inflacije i rasta cijena energenata.

Glasanje je pokazalo kako europska energetska kriza povećava političku nestabilnost dok rastuće cijene energenata potiču inflaciju, koja se već nalazi na razinama neviđenim u protekla tri desetljeća. Premijer Petr Fiala, koji predvodi koaliciju desnog centra sačinjenu od pet stranaka, za češku je novinsku agenciju ČTK rekao da prosvjednici ne vode računa o interesima zemlje.

“Na prosvjed na Vjenceslavovom trgu pozvale su proruske skupine, bliske ekstremnim pozicijama i koje su protiv interesa Češke Republike”, rekao je Fiala.

https://twitter.com/AZmilitary1/status/1566078297313779715?ref_src=twsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1566078297313779715%7Ctwgr%5Ebc920a9329e254678b6ca22d7c99495060814365%7Ctwcon%5Es1_&ref_url=https%3A%2F%2Fwww.index.hr%2Fvijesti%2Fclanak%2Fstize-teska-zima-okrece-li-se-europa-protiv-ukrajine%2F2392550.aspx

Demonstriralo se i u Njemačkoj

Prosvjed protiv podrške Ukrajini se održao i u Kölnu. Oko 2000 rusofonih prosvjednika okupilo se u nedjelju, tražeći od Njemačke da prestane podržavati Ukrajinu i odustane od sankcija koje je uvela nakon što je Moskva izvršila invaziju na svog susjeda ranije ove godine.

Skup koji su organizirale skupine rusofone dijaspore u tom gradu dočekalo je nekoliko desetaka protuprosvjednika koji su se okupili pred velikom gotičkom katedralom u Kölnu kako bi izrazili podršku Ukrajini.

Ranije je njemački kancelar Olaf Scholz rekao kako je uvjeren da Njemačka ima dovoljno plina da prebrodi zimu. Ruski mediji povezani s Kremljom osporili su to, rekavši da će se zapadna Europa smrznuti ove zime zbog nedostatka ruskog plina.

Italijanski desničar: Plaćamo četiri puta veće račune

Na tragu poruka s ovih prosvjeda su i riječi predsjednika talijanske desne Lige Mattea Salvinija koji je uputio apel za ukidanje sankcija Rusiji. “Moramo li braniti Ukrajinu? Da. Ali ne bih želio da sankcije više štete onima koji ih nameću nego onima koje pogađaju”, rekao je Salvini

“Ako uđemo u vladu, hoćemo li mijenjati saveze? Ne. Ostajemo duboko, ponosno i čvrsto ukorijenjeni u slobodnom i demokratskom Zapadu koji se protivi ratu i agresiji. Ali ako usvojimo instrument da povrijedimo agresora, a nakon sedam mjeseci rata on nije povrijeđen, opcija promjene mi se čini legitimnom”, objasnio je.

Kazao je i kako ljudi sada plaćaju čak četiri puta veće račune, dodajući i da “Rusija puni blagajnu našim novcem”. Rekao je i da je od ključne važnosti izmijeniti europsku strategiju kako bi se zaštitila radna mjesta u Italiji i ostalim zemljama.

Ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio ustvrdio je da se Salvini protivi sankcijama kako bi “učinio uslugu Vladimiru Putinu” i rekao da njegovi komentari pokazuju da su Salvini i njegovi saveznici podijeljeni oko te teme.

Sve poskupljuje

Dolazi teška zima. Samo što se tiče Hrvatske, RTL je nedavno donio da bi od prvog listopada računi za struju trebali narasti za 30 posto. U začarani krug poskupljenja zbog rasta cijena struje ulazi i poskupljenje vode za 50 posto. Izračuni za plin pokazuju još drastičniji skok, za čak 76 posto.

Nadalje, cijene plina u Europi skočile su danas gotovo za četvrtinu nakon što je ruski Gazprom objavio da do daljnjeg neće Europi dostavljati plin cjevovodom Sjeverni tok 1.

Ruski glasnogovornik Peskov za sankcije je okrivio EU, Veliku Britaniju i Kanadu i to naveo kao razlog zbog kojeg Rusija neće pustiti plin kroz ključni plinovod koji doprema plin u Njemačku iz Sankt-Peterburga preko Baltičkog mora.

Rekordna inflacija

Također, inflacija potrošačkih cijena u eurozoni premašila je u kolovozu devet posto i dosegnula nove rekordne razine u okruženju kontinuirano snažnog poskupljenja energenata i hrane, pokazale su najnovije procjene Eurostata.

Glavni razlog kontinuiranog jačanja inflacije i dalje je skok cijena energije, u okruženju šestomjesečnog rata u Ukrajini i sankcija Rusiji zbog invazije na susjednu zemlju te pojačane neizvjesnosti u opskrbi Europe ruskim plinom.

Sve ovo jest zaslužno za prosvjede koji su se dogodili preko vikenda, zaslužno za to što dio građana Europske unije bira manje račune naspram podrške Ukrajini kroz sankcije Rusiji. Uz to, rat već neko vrijeme nije u fokusu javnosti kao što je to bio slučaj krajem zime pa je opala i senzibiliziranost prema ukrajinskim stradanjima.

Avdagić: Upozoravao sam na povratni učinak sankcija

Više smo o ovim prosvjedima i općenito trenutnoj atmosferi u Europi pitali vanjskopolitičkog analitičara Denisa Avdagića.

“Zapravo očekivano, već u ranoj fazi podizanja sankcija bio sam među onima koji su upozoravali kako treba paziti na povratni učinak sankcija prema građanima, predviđajući mogućnost ovakvih događaja u slučaju inflacije, a posebno nedostatka energenata.

Pragmatika se u tom smislu jednostavno mora koristiti. Nažalost, ono loše što smo predmnijevali počinje se događati. U nekim zemljama vlade nisu reagirale, za razliku od primjerice hrvatske vlade, koja će ponovno i novim mjerama ići na ublažavanje učinaka i njihovo širenje.

Tako bi trebalo činiti u čitavoj Uniji i šire. Mjere su trebale biti dogovorene i na razini EU, izazovna vremena traže izvanredne mjere pa, ako treba, moglo se promišljati i o preslagivanju europskog proračuna. Samo treba hrabrosti. Trebamo svi ostati pribrani, a osobito se to odnosi na europske lidere. Ne treba širiti paniku, nego raditi na rješenjima.

“Biće nam još gore, novčanik se brzo prazni”

Apostrofiram to, neodgovorni šire paniku, zastrašuju sugrađane, da ne kažemo kako je i nešto drugo u pozadini. Zadaća vladajućih je da rade na mjerama koje će ublažavati posljedice. Ovo je kriza, ne trebamo predskazivati kako će ona postati novo normalno jer mi tek stupamo u jesen, ali treba upregnuti europsku moć u njeno rješavanje.

Dakle, budimo spremni na sve, i na najgore, ali bez panike. Treba spremno pred građanima iznositi kako će se stvari rješavati. To je put smirivanja situacije, pa i cijena”, rekao je Avdagić.

Ističe da se boji da će toga u Europi biti još, dodajući kako socijalni nemiri neće nužno biti usmjereni na ukidanje sankcija, nego na potrebu djelovanja vlada u zaštiti standarda, pa i poslovanja u Europi.

“Nažalost, čini mi se da moram za ovu priliku upotrijebiti jednu frazu, koju bih radije izbjegao: prije nego što bude bolje, bit će još gore. Svi mi gledamo kako nam se novčanik brzo prazni, posebno je teško roditeljima. I baš zato vlade diljem Europe moraju biti odgovornije nego ikada prije, sad je vrijeme jačeg komuniciranja i brzog i efikasnog djelovanja”, govori.

“Nemire možemo očekivati diljem Europe, bojim se stanja u BiH”

Pitamo ga u kojim zemljama nezadovoljstvo najviše buja.

“Ako realno gledamo, možemo očekivati nemire diljem Europe. Bojim se stanja u BiH, na zimu, tamo imamo vrlo kompleksnu političku situaciju, izbore koji se odvijaju s pojačanim tenzijama i slabu financijsku moć države da se samostalno odupre kriznom momentu.

EU će se morati brinuti za BiH, ali na udaru će biti i Švicarska, Njemačka, Cipar, Nizozemska… Zasad, kao što vidimo, u Hrvatskoj, gdje se djeluje, a dolaze i nove mjere, među građanima ima daleko manje interesa za prosvjedovanjem, mada i mi dobro osjećamo inflaciju, i kao građani, da ne spominjemo gospodarski sektor koji je na jakom energetskom cjenovnom udaru”, napomenuo je.

Može li ukidanje sankcija sve riješiti?

Govorimo kako je znakovito da su organizatori prosvjeda u Pragu oni koji pripadaju krajnje desnim i rubnim političkim strankama, poput Komunističke partije, onda imamo i primjer Salvinija, poznatog desničara…

“Svaka zemlja ima svoju populističku povijest ili glavne populističke snage. Takozvani populistički suverenisti su ponajprije populisti, kod njih je manje bitno pripadaju li desnici ili ljevici.

To je tendencija simplificiranja stvari, oni nude jednostavna rješenja, pa kažu kako su korumpirane elite protiv građana, dok su oni, naravno, posve drugačiji, a ukidanje sankcija će sve riješiti. Mislite?” hipotetski govori Avdagić.

Mogu li ovi prosvjedi donijeti promjene u politikama ovih zemalja prema sankcijama EU?

“Sve je moguće, posebno kada dolazi do promjene vladajućih, ali treba znati kako su sankcije, pa i izuzeci ili prijelazna razdoblja, dogovoreni na razini EU”, ističe.

“Zamor je bio očekivan, ali Evropa ipak ne okreće leđa Ukrajini”

Okreće li ipak Europa pomalo leđa Ukrajini?

“Bilo je za očekivati kako će se zamor pojaviti, Ukrajina je sve manje glavna vijest, a građani su zabrinuti za svoju budućnost. No, zasad na razini europske politike nije došlo do promjene ili, kako kažete, do okretanja leđa, ne, to se ne nazire. Zasad ne”, rekao je.

Pitamo ga zašto je važno da politika EU prema Rusiji i sankcijama ostane neizmijenjena.

“To vam je kao antibiotik. Puno sugrađana ne zna kako on funkcionira, kao što možda ne razumiju politiku sankcija, ali da bi antibiotik funkcionirao, ne možete ga prekinuti uzimati na pola puta, na pola propisane doze. Onda ste postigli ništa, niste riješili problem, dapače, samo ste ga zakomplicirali.

U medicini bi možda bili primorani mijenjati antibiotik i kretati ispočetka. U geopolitičkom smislu, treba biti jasan, nikad se ne bismo oporavili od gubitka vjerodostojnosti. Ulog ovdje nisu sankcije, nego pitanje opstanka EU, pa i šira sigurnost.

Uostalom, doista u smislu odnosa s Rusijom ne možemo imati više povjerenje, nažalost, oni su ga prokockali u potpunosti, zasad i nepovratno. Međutim, kad smo već ušli u ovakvo objašnjavanje, treba ukazati kako se uz antibiotike daju i probiotici, koji čuvaju organizam, ovdje su probiotici mjere koje vlade trebaju usmjeravati kao pomoć građanima”, rekao je.

“Nemiri su mogući i u Rusiji”

Donose li sankcije rezultate i na samom bojištu?

“Mislim da je to svakako za očekivati. Ne zaboravite kako građansko nezadovoljstvo ima dvije oštrice, nemiri su mogući i u Rusiji. Zbog čega vlasti tamo ne mogu ići u široku mobilizaciju, da ne gurnu svoj opstanak preko ruba. I to je tako tamo, bez obzira na neviđenu razinu represije prema vlastitim građanima, još od raspada Sovjetskog Saveza.

Da ne spominjemo kako je očito jasno kako Rusija ima problema s visokotehnološkim oružjem. Oni neće biti gladni, neće im biti hladno, ali svakim danom vide kako je život sve lošiji, a neki efekti se još tek trebaju vidjeti. Sve je pak dovelo do nove faze u ratu, u kojem se stvari zasad odvijaju vrlo usporeno.

Sad je samo pitanje što može učiniti ukrajinska protuofenziva, ima li snage za nju. Treba podsjetiti kako najvišu cijenu agresije plaćaju Ukrajinci. Ovaj i sljedeća dva mjeseca bit će za sve izazovni i dat će odgovore na brojna pitanja koja možda nismo očekivali da će se ikad i postavljati”, zaključio je za Index Avdagić.