SVAKI DAN NEKOLIKO SAOBRAĆAJKI Vožnja ulicama Banjaluke postaje sve opasnija
Gotovo da nema dana da se u Banjaluci ne desi po nekoliko saobraćajnih nezgoda, zbog kojih u bolnici završi oko 70 građana mjesečno.
Jedan dan sedam saobraćajki, drugi devet, treći osam i tako do vikenda kad ih bude i dvocifren broj. Banjalučke servisne informacije preplavila je crna hronika, a osim svakodnevne materijalne štete često ima i onih, kako lakše, tako i teže povrijeđenih.
Uzroci su uglavnom alkohol, mobilni telefon, preticanje, brzina, a često učestvuju i dvotočkaši. Crna mjesta su kanjon, tranzit, druge otvorene ceste, ali nerijetko i kružni tokovi.
Puno povrijeđenih
Upravo zbog udesa u Banjaluci, posla imaju ljekari Službe hitne medicinske pomoći, koji svaki dan imaju nekoliko pacijenata povrijeđenih u saobraćajnim nezgodama.
– Broj povrijeđenih pacijenata u saobraćajnim nesrećama, koji zbrinu mobilne ekipe na mjestu udesa, ili ljekari u ambulantama SHMP iznosi oko 70 pacijenata mjesečno – rekao je ljekar banjalučkog Doma zdravlja, dr Darko Obradović.
Kako spriječiti saobraćajne nezgode i šta su glavni uzroci pitali smo stručnjake iz ove oblasti, koji kažu da su svi pomalo odgovorni.
Da svi rade svoj posao sigurno ne bismo imali ovoliko saobraćajki, kaže direktor Agencije za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske, Milija Radović.
– Odgovornost za bezbjednost saobraćaja je na više subjekata. Ministarstvo unutrašnjih poslova mora redovno da kontroliše i kažnjava vozače, a Gradska uprava i Putevi RS moraju da obezbijede bolje i sigurnije ulice i pravilno raspoređene saobraćajane znakove. Dakle, da bi se smanjio broj udesa ova tri subjekta treba da koordinišu – objašnjava Radović.
Dodaje da bi se unaprijedila bezbjednost u saobraćaju svi učesnici u saobraćaju moraju biti upoznati s tim šta će se dogoditi u slučaju da prekrše zakon i ne poštuju propise, kao i posljedica koje mogu imati ostali vozači.
– Kontrola vozača, odnosno represija, zatim edukacija i kampanja su tri ključne stvari kada je u pitanju podizanje nivoa bezbjednosti. Kontrola mora biti efikasna i mora biti izvjesno da ćete, ukoliko kršite propise, biti kažnjeni, dok bi se kroz kampanje i edukacije širila svijest o tome koliko je opasko brzo voziti, voziti pijan, te prelaziti biciklom preko pješačkog – priča Radović.
Osigurati kritična mjesta
Dodaje da je u Banjaluci neophodno napraviti analizu kritičnih mjesta, te i na taj način sprječavati da se nezgode ponavljaju.
Dok stručnjaci analiziraju probleme, a ljekari se bore za živote povrijeđenih u nesrećama, građani kažu da bi pomogle veće kazne.
Oni sa kojima smo pričali smatraju da se na podizanju bezbjednosti u saobraćaju malo radi, te da bi bahatim vozačima najbolje lekcije bile upravo velike kazne.
– Kažne treba da budu toliko velike da kažnjenom ne pada na pamet da više ikad vozi preko ograničenja. Džaba policija na svakom ćošku ako znate da, kad vas zaustavi sve možete riješiti sa 20 KM. Samo većim novčanim kaznama može izaći na kraj sa onima koji ne poštuju propise i rizikuju život i sebi i svima ostalima – priča Banjalučanin Milan Aleksić.
Okrugli sto o kružnom toku
Agencija za bezbjednost saobraćaja Republike Srpske će u novembru organizovati okrugli sto, na kome će se razgovarati o pravilima vožnje u kružnom toku i tome kako raditi na edukaciju vozača.
– Kružnih tokova u Banjaluci je sve više, a nije dovoljno urađeno na edukaciji ljudi kako pravilno da voze u njima. Nikome nije dovoljno jasno kako se ulazi i ko ima prednost, a ko nema – kaže Radović.
On je naveo i primjer Slovenije, gdje su nadležni oko tri mjeseca prije izgradnje kružnih tokova radila na edukaciji ljudi, kako bi izbjegli konfuziju među vozačima.
– Oni su napravili kampanju i u svim medijim pričali o pravilima vožnje u kružnom toku, da bi na taj način pripremili učesnike u saobraćaju na novitete – objasnio je on.
(Srpskainfo)
