Svečano otvoren “federalni USKOK” u Sarajevu
Foto: M.Ovčina/Avaz
Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala, poznatiji kao federalni USKOK, danas je ozvaničio početak svog rada svečanim presijecanjem vrpce.
Planirano je da ovaj Odjel preuzme predmete od kantonalnih tužilaštava s ciljem efikasnijeg procesuiranja najkompleksnijih predmeta korupcije, organizovanog i finansijskog kriminala, te drugih koruptivnih djela, koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju vladavini prava i stabilnosti društva, pišu Nezavisne.
Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Sanin Bogunić tokom današnje konferencije za medije, povodom otvaranja Posebnog odjela u Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine i Federalnom tužilaštvu nadležnih za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala izjavio je da „današnji početak rada ne smijemo gledati samo kao institucionalni korak“.
Poručio je da se čini iskorak ka borbi protiv kriminala i korupcije.
Bogunić je dodao da će VSTV BiH pružiti podršku Federalnom Uskoku. Dodao je da u ime vijeća želi čestitati Posebnom odjelu u Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine i poželjeti im početak rada.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ovom prilikom je izjavio da je važno stvoriti ambijent i uslove kako bi ljudi u pravosuđu mogli nepristrasno pristupiti i obavljati svoj posao.
“Također želim podvući da sam imao sreću da budem premijer Vlade Federacije koji je 2014. pripremila tekst, koji je usvojen od strane Parlamenta”, kaže između ostalog Nikšić.
Predsjednica Vrhovnog suda Federacije BiH Vesna Stanković-Ćosović danas je povodom otvorenja izjavila je da Vlada FBiH izdvojila novac za prostorije ovog odjeljenja.
“U Posebnom odjeljenju je sistematizovano deset sudija i 20 uposlenika. U toku su sigurnosne provjere zaposlenika. Osnivanje nije samo profesionalni izazov. Korupcija i privredni organizovani kriminal narušavaju ekonomsku i društvenu stabilnost neke države. Zaštita društva od kriminala procesuiranjem osnovna je društvena funkcija. Predmeta visoke korupcije u FBiH skoro da nije bilo. Imamo četiri predmeta iz organizovanog kriminala na Vrhovnom sudu”, rekla je između ostalog Stanković-Ćosović.
Glavni federalni tužilac Munib Halilović naglasio je česta tema bila osnivanje posebnih odjela.
“Jednim ozbiljnim radom kako izvršne vlasti i međunarodnih partnera i nas ovih institucija, taj neizvjesni događaj je postao stvarnost. Ovo je najava nečeg drugačijeg, početak nečeg drugačijeg, ali treba znati da ovi odjeli nisu kapacitirani. Kapacitiranje je u toku. Procedure prijema državnih službenika i namještenika su sporije nego što smo mi očekivali. Naravno bilo je tu žalbi, problema sa dostavljanjem odluka, a negdje je realno očekivati da do kraja ovaj prostor bude kapacitiran. Želio bih kazati da je tužilaštvo zahvalno izvršnoj vlasti. Zaista su imali sluha u smislu odobravanja finansiranja potrebnih pozicija. Od 86 pozicija, odobreno nam je 78 u federalnom tužilaštvu. Želim ukazati da ovo opremanje je na jednom zavidnom nivou. To je kvalitetna oprema i namještaj. Znamo da su očekivanja od posebnih odjela izrazito velika. Mi vjerujemo da će ovi ljudi zadovoljiti značajni dio tih očekivanja”, poručio je Halilović.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH (VSTV) imenovalo je Hrvoja Čabrajića za posebnog zamjenika glavnog tužioca Federacije BiH, odnosno šefa federalnog USKOK-a, a na ovoj funkciji bi trebao provesti narednih šest godina. Osim Čabrajića, VSTV je za tužioce imenovao i Aidu Bešliju, Ninu Šahinpašić, Samira Selimovića, Jovu Karića, Aida Hadžismailovića, Amru Mehmedić i Medinu Džerahović.
U BiH je 2014. godine stupio na snagu Zakon o Osnivanju posebnih odjela Federalnog tužilaštva i Vrhovnog suda Federacije BiH za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala, a na otvaranje posebnih odjela čekalo se 11 godina.
Sjedište federalnog USKOK-a će biti u bivšoj zgradi Privredne banke u Alipašinoj ulici u Sarajevu.
Minić: Slobodarski narod se ne nervira što nema dogovora o imenu novog visokog predstavnika
Selak u Neumu: Zakone u našoj zemlji mogu donositi samo parlamenti – to je uslov vladavine prava