Svijet se zagrijava brže nego što se očekivalo: Naučnici sad misle da znaju zašto

Prošla godina bila je najtoplija ikada zabilježena, okeani su kuvali, glečeri su se topili alarmantnom brzinom, a naučnici su se mučili da shvate tačno zašto. Izvanrednu vrućinu podstaknuo je niz faktora, uglavnom zagrijavanje planete izgaranjem fosilnih goriva i prirodni klimatski obrazac El Ninjo. Ali, to samo po sebi ne objašnjava neuobičajeno brz porast temperature.

Nova studija, objavljena u četvrtak u časopisu Science, kaže da je identifikovala kariku koja nedostaje – oblake. Prema studiji, talas zagrijavanja bio je pojačan izostankom nisko ležećih oblaka nad okeanima, što može imati alarmantne implikacije na buduće zagrijavanje, prenosi Index.

Planeta je “potamnila”

Jednostavno rečeno, manje svijetlih i niskih oblaka znači da je planeta “potamnila”, što mu omogućuje da apsorbuje više Sunčeve svjetlosti, rekla je Helge Gößling, autorka studije i klimatska fizičarka na Institutu Alfred Wegener u Njemačkoj.

Taj se fenomen naziva albedo i odnosi se na sposobnost površina da reflektiraju Sunčevu energiju nazad u svemir, piše CNN.

Zemljin albedo opada od sedamdesetih godina, dijelom zbog otapanja svijetlog snijega i morskog leda, otkrivajući tamnije kopno i vodu koji apsorbuju više Sunčeve energije zagrijavajući planetu. Niski oblaci takođe doprinose ovom efektu jer odbijaju Sunčevu svjetlost.

Rekordno niski nivoi albeda

Naučnici su pretražili satelitske podatke NASA, vremenske podatke i klimatske modele i otkrili da je opadanje niske naoblake smanjilo albedo na rekordno niske nivoe prošle godine. Područja sjevernog Atlantskog okeana iskusila su posebno značajan pad, pokazalo je istraživanje.

“Prošla godina se uklapa u deceniju opadanja niske naoblake”, rekla je Helge Gößling.

Ono što studija još ne može sa sigurnošću objasniti je zašto se to događa. “Ovo je tako složena stvar i tako ju je teško razjasniti”, ističe Gößling.

Vjeruje da je to rezultat kombinacije faktora. Prvi je smanjenje zagađenja u pomorskom saobraćaju zbog propisa o štetnim emisijama sumpora u industriji. Iako je ovo bila pobjeda za ljudsko zdravlje, ova vrsta zagađenja takođe je pomogla u hlađenju planete posvjetljivanjem oblaka.

Buduće projekcije mogle bi biti potcijenjene

Prirodne klimatske varijabilnosti, uključujući promjenjive prilike u okeanima, takođe su mogle pridonijeti. Ali Gößling ukazuje na treći, alarmantniji faktor: samo globalno zagrijavanje.

Niski oblaci obično uspijevaju u hladnoj i vlažnoj nižoj atmosferi. Kako se površina planete zagrijava, to može uzrokovati njihovo stanjivanje ili potpuno raspršivanje, uspostavljajući komplikovanu povratnu spregu u kojoj niski oblaci nestaju zbog globalnog zagrijavanja, a njihov nestanak potom podstiče dalje zagrijavanje.

Ako se to dogodi, buduće projekcije zagrijavanja mogle bi biti potcijenjene i trebalo bi da očekujemo ​​prilično intenzivno zagrijavanje u budućnosti, ističe Gößling.

“To doslovno određuje koliko se zagrijavanja sprema”

Mark Zalinka, atmosferski naučnik u Nacionalnoj laboratoriji Lawrence Livermore, koji nije bio uključen u studiju, rekao je da činjenica da oblaci igraju ključnu ulogu ima smisla jer oni u biti djeluju kao Zemljina zaštita od Sunca. Male promjene u naoblaci mogu drastično promijeniti Zemljin albedo.

Oblaci se mogu činiti jednostavnima, ali beskrajno su složeni i naučnici su još daleko od otkrivanja njihovog ponašanja. Oni su jedna od najvećih glavobolja u nauke o klimi, smatra Gößling.

Ali ključno je otkriti kako će oblaci reagovati na globalno zagrijavanje, rekao je Zalinka: “To doslovno određuje koliko se zagrijavanja u budućnosti sprema.”

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno