Svima cilj da salama bude puna domaćeg mesa

I farmerima i mesoprerađivačima u Srpskoj u cilju je da mesne prerađevine koje se proizvode u RS sadrže što više domaćeg mesa, ali za to treba da bude ispunjeno nekoliko preduslova.

Ukratko, to bi bio jedan od osnovnih zaključaka prekjučerašnjeg sastanka primarnih proizvođača iz oblasti stočarske proizvodnje, prerađivača te predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, održanog u Privrednoj komori Republike Srpske.

Sumirajući rezultate sastanka, Nemanja Vasić, vlasnik Mesne industrije “Trivas” Prnjavor, rekao je da je prvi put iskreno razgovarano, odnosno da su shvatili da jedni drugima (prerađivači farmerima, te obrnuto) nisu protivnici.

“Poenta priče je možemo li se mi uvezati, a da i jedni i drugi imamo interes. To znači da ja mogu da kupim domaću sirovinu, a da nemam štetu, odnosno da finalni proizvod bude konkurentan. To jeste da mi domaća sirovina nije preskupa u odnosu na sirovinu koja dolazi iz Evrope”, naveo je Vasić.

Kako je dodao, to se može postići kroz podsticaje koje bi dobili ili primarni proizvođači ili prerađivači. U praksi to znači da, ako je otkupna cijena domaćeg mesa veća za pola marke, neko treba da nadomjesti tu razliku.

Druga priča bi se odnosila na uvođenje prelevmana na kupovinu uvoznih sirovina, ali bi to trebalo da se odnosi i na gotove proizvode.

“Interes primarnih proizvođača je da neko od njih kupi sirovinu, a to nema ko drugi, nego mesoprerađivači. Nama je, sa druge strane, i patriotski bitno da otkupljujemo od naših proizvođača. Ali da bismo to uradili, moramo biti konkurentni cijenom. Ne možemo od skupe sirovine napraviti jeftin gotov proizvod”, pojasnio je Vasić.

Da je sastanak bio i te kako koristan, smatra i Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS.

“Zajednički interesi su nam da mesoprerađivači sebi obezbijede bližu sirovinsku bazu nego što sad imaju iz Evrope ili nekih trećih zemalja, a mi, proizvođači, da prodamo svoje životinje na domaćem tržištu, u čemu će krajnju korist imati i potrošači, jer će jesti svježe meso, dobrog kvaliteta, proizvedeno na našem podneblju”, rekao je lider poljoprivrednika.

Kako je takođe dodao, sa sastanka je upućen jedinstven stav, a odnosi se na neophodnost zaštite domaće proizvodnje, uvođenje mjera zaštite, koja bi se sada prioritetno odnosila na juneće i svinjsko meso.

“Usaglašena je neophodnost da se kupuje domaće. Moramo jasno naći zajedničke interese prije svega u vezi sa cijenom. Nama treba cijena koja će pokriti troškove proizvodnje i obezbijediti određenu zaradu, a njima nešto što će biti prihvatljivo kada je u pitanju obezbjeđenje sirovine, da bude konkurentno ovome što oni dobijaju iz zemalja EU”, objasnio je Marinković u izjavi za “Nezavisne novine”.

Poljoprivrednici znaju da ne proizvode dovoljno mesa za potrebe našeg stanovništva i to su sada od prilike količine dovoljne za potrošnju u svježem stanju. Ali, nije isključeno ni povećanje proizvodnje, a onda bi ga više bilo i za preradu.

“Mi apsolutno ne stavljamo u pitanje uvoz smrznutog mesa za pripremanje gotovih proizvoda, ali ako bi došlo do te saradnje o kojoj smo pričali, došlo bi i do povećanja stočnog fonda i sve više bismo imali prisustvo domaće sirovine i u krajnjim prerađevinama”, naveo je Marinković.

Goran Račić, predsjednik Područne privredne komore Banjaluka, kaže da su i primarni proizvođači i prerađivači zadovoljni time što je Komora ovu akciju pokrenula.

“Radi se na tome da mesoprerađivači ubuduće otkupljuju više sirovine od domaćih farmera. To je nešto čemu težimo i što je bio jedan od motiva da se organizuje ovaj sastanak”, rekao je Račić za “Nezavisne novine”.

Prema njegovim riječima, u ovom momentu jedan od zadataka jeste da se analizira postojeća primarna proizvodnja na farmama, kako bi se utvrdilo koje su dalje mogućnosti odnosno kapaciteti za povećanje proizvodnje, ali i koje su potrebe domaćih mesoprerađivača.

Kako je Račić dodao, jedan od zaključaka jeste i da je neophodno da se u svim maloprodajnim objektima deklariše meso, kako bi se znalo porijeklo i slično, a što bi bilo korisno i za potrošače.

(Nezavisne)