Tajne banjalučkih liftova

Šta se dešava kada se lift “zaglavi”, ko su ljudi koji priskoče u pomoć i s čim se sve susreću na terenu, pročitajte u nastavku teksta.

Prema nekim procjenama na području Banjaluke u stambenim zgradama ima 250-300 liftova, a neki od njih su u funkciji i do pola vijeka. Bez obzira na njihovu starost to ne znači da nisu bezbjedni, jer se redovno servisiraju odnosno postoje ljudi koji su zaduženi da sve “štima” kako treba.

Jedan od njih je i Željko Gajić, koji je ispričao u kakvom su stanju banjalučki liftovi, na kakve sve poteškoće majstori nailaze, kao i neke zanimljive anegdote sa kojima se susreću u svom radu.

“Firma za koju radim ima sklopljene ugovore za održavanje oko stotinu liftova. Ispravnost je na zadovoljavajućem nivou za razliku od prije nekoliko godina kada nisu bili u najboljem stanju”, rekao je Gajić i dodao da predstavnici Zajednica etažnih vlasnika sve više imaju razumijevanja kada je u pitanju održavanje i popravka liftova.

“Ljudi su vremenom shvatili naša upozorenja na trošno stanje dijelova, pa sada prikupljaju novac i za investiciono održavanje”, ističe ovaj serviser  i dodaje da u gradu ima liftova čije održavanje zahtijeva posebnu pažnju.

“To su stari lifovi iz perioda bivše Jugoslavije i njihovo održavanje je prilično skupo, pa se građani uglavnom odlučuju na repariranje starih dijelova. Međutim, ima slučajeva kada odradimo kompletan remont, tako da liftovi poslije ‘generalke’ izgledaju kao novi”, rekao je Gajić.

U poslu kao što je ovaj neizbježan je kontakt sa ljudima, tako da je osim odgovornosti i stručnosti jako bitna komunikacija kako sa naručiocima posla tako i sa građanima, odnosno stanarima zgrada.

Ovaj sagovornik ističe da serviseri uglavnom nailaze na susretljivost građana, ali nisu rijetki slučajevi kada su izloženi neprijatnim situacijama.

“Dešava se, recimo, da neki ljudi zbog svog perfekcionizma narodski rečeno traže dlaku u jajetu. Pojedini nemaju osjećaj da smo i mi ljudi i imamo potrebu da se malo odmorimo. Bilo je i situacija kada smo bez razloga bili izloženi prijetnjama. Kada se to dogodi prekidamo komunikaciju i ne ulazimo u dalju raspravu”, kaže ovaj sagovornik.

Gajić ističe da građani tokom korišćenja lifta nerijetko “gube” pojedine lične predmete jer ih kabina “proguta”. Kada se to desi, na scenu stupaju serviseri kako bi na dnu kućišta pronašli izgubljene stvari.

“Ljudi gube sve i svašta. Uglavnom nas kontaktiraju za novčanike, razne ključeve i lične dokumente koji “propadnu” ispod lifta. Nekada je zbog nakupljenih otpadaka potrebno dosta vremena kako bi pronašli izgubljenu stvar. Sve zavisi od kulture stanara”, ističe Gajić i dodaje da su na dnu kućišta nailazili na predmete za koje se nikad ne bi reklo da tamo mogu dospjeti.

“Skoro svakodnevno prilikom intervencija pronalazimo razne stvari, a nerijetko i mrtve životinje, npr. pacove veličine mačke ili mrtve golubove. Zatim na jednom mjestu smo pronašli špriceve koje su vjerovatno koristili narkomani.

Međutim, vjerovali ili ne, u jednoj zgradi smo pronašli košarkašku loptu! Doduše bila je malo nepravilnog oblika, ali nije bila izuduvana. Kako je dole dospjela i dan danas se pitamo”, objašnjava Gajić.

Na pitanje da li je nekad u svom radu “upecao” parove koji su po njegovom mišljenju u liftu radili “one” stvari, odgovara:

“Bilo je slučajeva kada su nas momci i djevojke zvali na intervenciju tokom kasnih noćnih časova. Rekli su da se lift zaglavio i da im treba pomoć. Ne mogu sa sigurnošću da tvrdim da je razlog zaglavljivanja ljubavni čin”, kaže Gajić.

Mnogi ljudi zaziru od liftova, plašeći se da se ne zaglave ili da se u najgorem slučaju sajle ne otkače, a lift “propadne”. Iz tog razloga spremni su i po nekoliko spratova da pješače samo da ne ulaze u lift.

Da li je ovaj strah opravdan ili iracionalan?

“Ako se lift održava, šansa da se tako nešto desi je skroz minimalna. Jedna sajla nosi punu nosivost lifta, a ima ih minimalno četiri. Vožnja u liftu je sigurnija od one u autu, jer lift posjeduje više sigurnosnih sistema. Jedina neugodnost je ta ako se desi da se lift zaglavi, ali i to se dešava veoma rijetko. Ukoliko se desi, intervenišemo brzo”, zaključuje Gajić.

(Mondo)