Tegeltija: Podrška prijedlogu za uvođenje diferencirane stope PDV-a
Foto: RTRS
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija podržao je prijedlog srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika za uvođenje diferencirane stope PDV-a, te naveo da je situacija sa inflacijom i kretanjem cijena takva da će sada teško moći da odbiju ovaj prijedlog oni koji su ranije to činili.
– SNSD je nekoliko puta imao ovakav prijedlog u parlamentu BiH, jer smo smatrali da postoji prostor da neka grupa proizvoda bude više oporezovana, a da osnovne životne namirnice, oprema za bebe, ortopedska pomagala i drugo budu oporezovane nižom stopom. Nikada nismo uspjeli da pređemo prag koji se zove Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, gdje smo od šest članova uspjeli dobiti dva srpska glasa, ali ne dalje od toga – rekao je Tegeltija za Televiziju srpske dijaspore.
On je ponovio da bi bilo dobro da se uvede diferencirana stopa PDV-a, te naveo da trenutno u Evropi samo Danska i BiH imaju jedinstvenu stopu.
Govoreći o krizi u institucijama BiH, Tegeltija je naveo da nikome iz Republike Srpske nije u interesu da stane život u BiH, te da ministri iz Srpske u Savjetu ministara apsolutno poštuju odluke Narodne skupštine Republike Srpske.
Tegeltija je izrazio očekivanje da nametnuti “Inckov zakon” bude ukinut, a time i formalna prepreka za nesmetano funkcionisanje svih institucija u BiH.
– Nismo dio blokade, tražimo dijalog i rješenje. Ako legalizujete mogućnost da visoki predstavnik donosi odluke i nameće rješenja, onda sasvim sigurno možete očekivati da će sutra neki drugi visoki predstavnik donijeti neke suštinske odluke, ako mu date pravo da donosi zakon – donijeće zakon, pa ukinuti policiju Republike Srpske, a formirati neke policijske snage na nivou BiH ili slično – upozorio je Tegeltija.
Tegeltija je istakao da u BiH postoje otvorena i druga politička pitanja, a mala spremnost, posebno jedne strane, da se kroz unutrašnji dijalog dođe do rješenja.
Tegeltija je podsjetio da je pred početak pandemije virusa korona, Ustavni sud BiH donio odluku kojom je uzeo dio imovine Srpske i da je i tada Narodna skupština Republike Srpske donijela odluku sličnu odluci koja je uslijedila nakon nametnutog “Inckovog zakona”.
– Ali, pod pritiskom pandemije i straha za zdravlje ljudi, šutke smo ušli u taj proces rada i odlučivanja i mislim da su institucije BiH pokazale visok nivo međusobnog razumjevanja, saradnje i solidarnosti – istakao je Tegeltija.
On je dodao da je pandemija pokazala veliku sebičnost i zatvorenost svijeta, te da je važno imati sigurne lance snabdijevanja.
– Pandemija je pokazala da je svijet sebičan i dok se nije pojavio višak vakcina u zapadnim i velikim zemljama nije bilo vakcina za zemlje zapadnog Balkana, izuzev za Srbiju koja je upravo pokazala kako treba da se ponaša u uslovima krize – rekao je Tegeltija.
On je dodao da je po završetku pandemije važno da zdravstveni sektor izanalizira svoju organizacionu strukturu i kapacitete s ciljem odgovora na nove izazove.
Tegeltija je najavio da bi narednih dana trebalo da bude raspisan tender za izgradnju dionice autoputa od Doboja prema Vukosavlju i Modriči, čime bi bila započeta izgradnja svih dionica Koridora “Pet ce” koje se nalaze u Republici Srpskoj.
– U ovom trenutku u izgradnji je obilaznica oko Doboja, a u Federaciji BiH radi se nekoliko dionica Koridora 5C. Nakon izbora izvođača radova prema Vukosavlju imaćemo samo dionicu za koju nisu obezbijeđena finansijska sredstva. Plan je i da bude rekonstruisana željeznička mreža od Doboja do Šamca i izgradnja puta Foča – Šćepan Polje, te snabdijevanje gasom BiH južnom konekcijom – rekao je Tegeltija.
Kada je riječ o izgradnji auto-puta Sarajevo – Beograd, Tegeltija je podsjetio da je Republika Srpska izabrala izvođača radova za prvu dionicu od granice sa Srbijom do Bijeljine.
PRIORITET REALIZACIЈA ENERGETSKIH I INFRASTRUKTURNIH PROЈEKATA
Predsjedavajući Savjeta ministara rekao je da je za BiH prioritet realizacija energetskih i projekata koji se odnose na željezničku i putnu infrastukturu, te da je jedan od najvažnijih kreditora na Balkanu Evropska banka za obnovu i razvoj.
– Krajem februara delegacija BiH, koju ću predvoditi, prisustvovaće u Londonu godišnjoj skupštini EBRD-a na kojoj ćemo sa predstavnicima zemalja zapadnog Balakana razgovarati o investicionim projektima i kako ova banka može učestvovati u njihovoj realizaciji – rekao je Tegeltija.
On je naglasio da se drugi segment odnosi na pomoć malim i srednjim preduzećima, s ciljem poboljšanja njihovih kapaciteta i konkurentnosti na međunarodnom tržištu.
– Novo jesu i zelene politike, odnosno odluka da budu finansirani projekti za termoelektrane. To se odnosi na zaštitu životne sredine, za šta BiH ima kvalitetne projekte. Imamo dosta spremnih projekata za čiju realizaciju tražimo kreditora i nakon razgovora u Londonu imaćemo jasnu sliku šta možemo uraditi sa EBRD-om – dodao je Tegeletija.
Govoreći o inicijativi “Otvoreni Balkan”, Tegeltija je podsjetio da u BiH nema konsenzusa za pristupanje.
– To je primjer da se u BiH ništa ne može riješiti bez konsenzusa i naravno da uvažavamo stav bošnjačke strane da ne žele da BiH pristupi “Otvorenom Balkanu”. Mislim da bi pristupanje bilo dobro za BiH, jer je cilj bolja saradnja zemalja zapadnog Balkana, da se pomogne građanima i privredi i da budu eliminisani nepotrebni troškovi. Bilo bi ubrzano i kretanje robe što bi povećalo konkurentnost privrede – naglasio je Tegeltija.
On je napomenuo da odluku o ovom pitanju treba da donese Predsjedništvo BiH i da je srpski član Predsjedništva Milorad Dodik veliki zagovornik otvaranja BiH prema navedenoj inicijativi.
Osvrćući se na rad Minhenske bezbjednosne konferencije, Tegeltija je naveo da poruke koje su se mogle čuti vezane za krizu u Ukrajini nisu bile smirujuće, uz ocjenu da ova konferencija nije mogla dati pravi odgovor na izazove te krize jer na njoj nije bilo predstavnika Rusije.
– Ono što je za mene zabrinjavajuće je da su pojedini učesnici govorili o potrebi naoružavanja, nametanja sankcija Rusiji i da su zbog svojih stavova spremni žrtvovati neke vrlo važne stvari – rekao je Tegeltija.
On je istakao da je bilo mnogo više onih koji su govorili o potrebi dijaloga sa kojim se jedino može doći do rješenja.
– Za mene je ohrabrujuća priča o tome da se treba vratiti multilateralnom pregovaranju, diplomatiji i klasičnom načinu rješavanja kriza u svijetu, kao što su se završavale mnoge krize u predhodnom periodu – naglasio je Tegeltija.
Tegeltija je naveo da je na ovogodišnjoj konferenciji u Minhenu, osim bezbjednosnih pitanja u svijetu, bilo riječi i o problemima klimatskih promjena, ali i pandemiji virusa korona kojoj se još ne vidi kraj.
On je rekao da su predstavnici iz BiH već duži niz godina prisutni na ovoj konferenciji, te da BiH kao mala zemlja ne može uticati na globalne događaje, ali da je delegacija prije svega prisutna zbog regionalne bezbjednosti i saradnje, kao pretpostavke razvoja BiH.
– Mi smo jako zainteresovani za tu regionalnu bezbjednost i saradnju i mislim da u ovom trenutku na Balaknu ne postoje ozbiljna otvorena bezbjednosna pitanja – smatra Tegeltija.
On je istakao da je u svim razgovorima podvukao da je bezbjednosna situacija u BiH dobra, te napomenuo da bez konsenzusa tri naroda u BiH nije moguće ništa rješiti i napraviti.
– O ratu u BiH pričaju oni koji ne žele unutrašlji dijalog unutar BiH, ali ulje na vatru, kroz priču o potrebi reagovanja NATO, ugroženoj bezbjednosnoj situaciji, najviše dolijevaju pojedinci koji se predstavljaju prijateljima BiH i koji imaju politički legitimitet u svojim zemljama, ali pripadaju manjim političkim opcijama koji čine vlast u tim zemljama i koji ponekad vrlo loše razumiju odnose unutar BiH – naveo je Tegeltija.
Tegeltija je rekao i da sankcije na ovim prostorima nikad nisu dale nikakva rješenja, već da se sankcijama može samo narodima ili pojedincima otežati život.
On je naveo da unutar EU postoje pojedinci i grupe koje neopravdano i bez ikakvog razloga zagovaraju sankcije.
– U BiH se od Republike Srpske i /Milorada/ Dodika, kao lidera najjače političke partije u Srpskoj, stalno potencira i ukazuje na potrebu unutrašljeg dijaloga, da se nađu rješenja za neka otvorena pitanja – rekao je Tegeltija, istakavši da se Republika Srpska apsolutno pridržava Ustava BiH.
(Srna, E.M)
Oznake: Zoran Tegeltija
