Temperatura na sjeveru Zemlje narasla za kritična dva stepena

Na klimatskoj konferenciji u Parizu svjetski lideri su dogovorili da svi zajedno moraju spriječiti da nam se globalna klima zagrije za više od 1,5, u najgorem slučaju ne više od dva stpena Celzijusa u odnosu na predindustrijski period.

Temperaturna mjerenja, međutim, pokazuju da je sjeverna Zemljina hemisfera u februaru prešla granicu od dva stepena.

To što se sjeverna hemisfera u martu donekle ohladila, slaba je utjeha, jer je riječ o temperaturnoj granici za koju se smatra da bi zagrijavanje više od nje beskrajno kompleksni klimatski sistem Zemlje učinio nepopravljivim.

Kao i to da bi zakotrljao niz kataklizmičkih posljedica poput razornih oluja, uništavajućih suša, rasta nivoa mora, poplava, a posljedično i gladi, ratova, epidemija bolesti, uopšte vrlo apokaliptične scenarije biblijskih razmjera.

Posljednji toplotni talas na sjeveru Zemlje posljedica je ovogodišnjeg El Nina, klimatskog fenomena pri kojem struje na Pacifiku podižu toplu vodu na površinu, što onda utiče na globalnu klimu.

U kombinaciji sa postojećim globalnim zatopljenjem kao posljedici klimatskih promjena, ove godine je učinak bio gori nego ikad i naša planeta je toplija nego ikad od 19. vijeka otkako čovječanstvo mjeri temperature.

Arktik je prošao najgore, sa temperaturom čak 16 stepeni Celzijusa višom od prosjeka.

Februar je usto zabilježio već petu sedmicu u nizu u kojoj je svjetska temperatura bila više od jednog stepena viša od vrijednosti iz 19. vijeka.

Zbog klimatskih promjena danas se polarni medvjedi utapaju u moru, jer gube arktički led pod nogama. 1999. je u središnjoj Americi umrla posljednja zlatna kornjača. A širom svijeta propadaju i koralni grebeni.

“Nature” je nedavno iznio procjenu da će četvrtina vrsta nestati iz istih razloga već do 2050. godine.

To da okeanskim nacijama poput Malediva, Tuvalua i sličnih već sad ozbiljno prijeti nestanak, odavno više nije vijest.

A prije dvije godine OECD je objavio studiju po kojoj svijetu samo uslijed klimatskih promjena do 2060. prijeti gubitak globalnog BDP-a do čak 4,8 posto, što otvara prostor za eksploziju gladi i ratova.

(Express.hr)