Tender od 90 miliona KM dodatno zakomplikovao izbore: CIK kasni, zakona nema, a rokovi cure
Uvođenje novih izbornih tehnologija u Bosni i Hercegovini, projekat najavljivan kao ključni korak ka demokratizaciji društva, pretvorio se u proces pun kontroverzi, kašnjenja i pravne nesigurnosti.
Prema izvještavanju ATV-a, realizacija ovog projekta trenutno je pod velikim znakom pitanja, dok institucije i interesne grupe prebacuju odgovornost s jednih na druge.
Kašnjenje u izboru dobavljača: Tender od 90 miliona maraka na čekanju
Iako je prošlo četrdeset dana od otvaranja ponuda, Centralna izborna komisija (CIK) BiH još uvijek nije izabrala najpovoljnijeg ponuđača za nabavku opreme za skeniranje glasačkih listića i biometrijsku identifikaciju birača. Ovaj tender, vrijedan nevjerovatnih 90 miliona konvertibilnih maraka, obuhvata ne samo opremu, već i obuku kadrova za rad sa novim tehnologijama.
Predsjednik CIK-a, Jovan Kalaba, potvrdio je za ATV da komisija radi intenzivno, ali da proces još nije okončan.
“Nadamo se da ćemo sljedeće sedmice imati izabranog ponuđača, a nakon toga slijede žalbe,” izjavio je Kalaba, priznajući da se sa projektom uveliko kasni u odnosu na predviđene rokove.
Izbori u oktobru – sa ili bez novih tehnologija?
Planirano je da nove tehnologije budu u funkciji već za opšte izbore u oktobru ove godine. S obzirom na to da obuke i prve isporuke opreme još nisu ni počele, postavlja se pitanje izvodljivosti cijelog plana. Kalaba ističe da je pitanje hoće li se stići “preteško”, ali da se u CIK-u i dalje nadaju pozitivnom ishodu, uprkos procedurama i očekivanim žalbama koje mogu dodatno prolongirati proces.
Pravni vakuum: Tehnologija može i stići, ali zakona nema
Pored tehničkih i tenderskih problema, ključni izazov predstavlja nedostatak zakonskog okvira. Bosna i Hercegovina trenutno nema usvojen Izborni zakon koji definiše upotrebu ovih tehnologija. U parlamentarnoj proceduri nalazi se nekoliko različitih verzija izmjena zakona, ali konsenzusa nema.
Delegat u Domu naroda PS BiH, Radovan Kovačević, oštro kritikuje trenutnu situaciju, ističući da se u parlamentu “ne zna ko pije, ko plaća”. Prema njegovim riječima, proces obesmišljava uplitanje stranaca koji pokušavaju nametati rješenja mimo redovnih procedura.
Politička sporenja oko sastava CIK-a i legitimiteta
Dok poslanik SDA u Predstavničkom domu PS BiH, Edin Ramić, smatra da su opstrukcije pojedinih stranaka razlog zastoja, ukazujući na nezadovoljstvo sastavom izborne komisije, a s druge strane stižu optužbe o nelegitimnosti članova CIK-a.
Aleksandar Radeta, član Republičke izborne komisije Republike Srpske, upozorava da su pojedini članovi CIK-a stekli uslove za penziju, ali su ostavljeni na pozicijama kako bi se završio proces nabavke tehnologija. Radeta tvrdi da se kroz ovaj projekat pokušavaju ostvariti interesi određenih krugova koji ne odražavaju volju naroda, posebno u Republici Srpskoj.
Dio međunarodne zajednice kao jedini oslonac?
Unutar samog CIK-a čuju se glasovi da institucija nema podršku domaćih faktora, već isključivo dijela međunarodne zajednice. S druge strane, kritičari procesa sugerišu da bi bilo “najjednostavnije” da Kristijan Šmit donese odluku i o izboru ponuđača, ironično ukazujući na apsurdnost situacije u kojoj se zakoni i tehnička rješenja nameću sa strane, bez ikakvog unutrašnjeg dogovora.
Dok se čeka rasplet situacije sa tenderom i žalbama, sudbina izbornog procesa u BiH ostaje neizvjesna, a povjerenje u “veliki projekat demokratizacije” svakim danom sve više blijedi.
Oznake: CIK
Cvijanović: Od Trivićeve ni ne očekujem da razumije bilo šta od onog što se dešava
