Svijet 28.11.2022.

THE ECONOMIST: Zelenski zarobljenik vlastitog obećanja o povratku svih teritorija

ČITANJE: 6 minuta

“Vladimir Putin nadao se da će pokoriti Ukrajinu za deset dana. Devet mjeseci kasnije, suočava se s ozbiljnim problemima u zadržavanju dijela teritorija koji je uspio osvojiti. ‘Momentum‘ je na strani Ukrajine nakon dvije protuofenzive, oko Harkiva na sjeveroistoku i Hersona na jugu, koje su provedene s minimalnim gubicima i maksimalnim trijumfom.

Ali te pobjede sada povećavaju izglede za ono što bi bio ponižavajući ruski neuspjeh u Donbasu i na Krimu, teritoriju koji je zauzeo Vladimir Putin 2014. U intervjuu objavljenom 24. studenog, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ponovio je svoj cilj, a to je ‘povratak svih teritorija‘. Ovaj pristup Zelenskog odgovara ukrajinskom javnom mnijenju, ali ne nužno i zapadnim podupirateljima. Boje se da bi operacija ponovnog preuzimanja Krima ili Donbasa (vojno možda čak i lakši prijedlog) mogla natjerati Rusiju u eskalaciju, možda čak i preko nuklearnog praga”, piše u svojoj analizi Economist.

Ukrajinski zapovjednici su dosta zagonetni oko svojih sljedećih poteza.

– Kad bismo svoje planove objavili na društvenim mrežama i na televiziji, ništa ne bismo postigli”, kaže Mihajlo Zabrodski, bivši zapovjednik ukrajinskih zračno-jurišnih snaga, koji je i dalje blizak procesu planiranja. General-pukovnik inzistira na tome da operacija povratka Krima nije samo moguća, već je to nešto što se pripremalo za 2023. Drugo je pitanje kada bi točno operacija mogla započeti: potrebno je prvo dobiti mnogo bitaka. Ali povijest pokazuje, kaže Zabrodski, da je okupatorskoj sili ‘uvijek teško zadržati Krim‘.

Popunjavanje linija

Izvori Economista u oružanim snagama kaže da se ‘ništa‘ ne razmatra, uključujući operacije protiv teritorija koje je Rusija zauzela prije 24. veljače. Ceste koje vode do Krima sada su u dometu ukrajinske vatrene moći, uključujući raketne sustave HIMARS koji su tako dramatično ometali rusku logistiku otkad su prvi put uvedeni u ljeto. Vlasti koje je imenovala Rusija na Krimu pripremaju se za kopneni napad, naređuju izgradnju novih utvrda i rovova i proglašavaju izvanrednu razinu opasnosti u nekoliko dijelova poluotoka. Mještani u Đankoju otkrivaju da se rovovi grade u blizini zračne baze koja je bila meta napada u kolovozu, a, izgleda, i ponovno prije nekoliko dana.

No, čini se da će Ukrajina najprije svoju vatrenu moć usmjeriti negdje drugdje. Presijecanje Putinovog kopnenog mosta, okupiranog teritorija koji povezuje kopnenu Rusiju s Krimom, ostaje prioritet. Ruski vojni planeri to također razumiju, te su u skladu s tim osmislili i popunili obrambene linije. Izvor u vojnoj obavještajnoj službi uvjeren je da će prevagnuti strukturne prednosti Ukrajine, prvenstveno njezina sposobnost da izvede vrlo mobilne ‘hit-and-run‘ napade i razbije opskrbne linije.

– Pokazali smo u svakoj fazi da su naša taktika i fokus na logistiku ispravni. Pokazat ćemo ga ponovo – kaže izvor Economista.

Brojne bitke za Krim tijekom stoljeća pružile su ukrajinskim planerima obilje uvida. Uglavnom beskrvna ruska aneksija 2014., tijekom koje su samo dva ukrajinska vojnika izgubila život, nije tipičan primjer. Vojne operacije na Krimu obično završavaju s tisućama mrtvih: samo u prošlom stoljeću stotine tisuća palo je pred njegovim vratima, ponajprije u ruskom građanskom ratu i Drugom svjetskom ratu, da i ne govorimo o ogromnim žrtvama tijekom Krimskog rata 1850-ih. Zauzimanje poluotoka obično je zahtijevalo prelazak uskih, otvorenih pojaseva ili močvarnih područja.

“Operacija koja Ukrajini nije potrebna”

Vojni stručnjaci koji dobro poznaju poluotok rekli su da bi topografija Ukrajinu trebala natjerati na razmišljanje. Admiral Mikola Žibarev, koji je 1992. izazvao raspad ruske Crnomorske flote proglasivši svoju fregatu ukrajinskom, sada kaže da je diplomacija put koji najviše obećava za povratak spornog teritorija. Andrij Riženko, umirovljeni mornarički kapetan koji je rođen na Krimu, kaže da bi za uspješnu operaciju bilo potrebno puno stvari da bi krenule kako treba.

– Postoje realni izgledi da će stvari završiti krvoprolićem. To je operacija koja Ukrajini nije potrebna – smatra Riženko.

General-pukovnik Zabrodski inzistira na tome da su ukrajinski vojni planeri osmislili taktiku koja bi mogla uspjeti. Ukrajina ne namjerava ulaziti u besmisleni frontalni napad na Krim, kaže on. Postoje i druge ‘zanimljive‘ mogućnosti za manevar kombiniranog naoružanja, korištenjem kopnenih trupa, desantiranja s mora i zračnih napada. Ruska pomorska i zračna dominacija mogla bi se osujetiti ‘asimetričnim trikovima‘. Napadi ukrajinskih bespilotnih letjelica na crnomorsku flotu krajem listopada, oštećivanje zastavnog broda Admiral Makarov i uništenje dijela Kerčkog mosta bili su primjeri ukrajinskog načina razmišljanja. ‘Već smo ih iznenadili, i to ne samo jednom. Iznenadit ćemo ih opet – kaže Zabrodski.

Zapadni podupiratelji Ukrajine suzdržali su se od umanjivanja ukrajinskih vojnih ambicija u javnosti. Ali čini se da se otvaraju praznine u retorici. Glavni američki vojnik, general Mark Milley, koji suzdržano i oprezno gleda na sukob u Ukrajini, rekao je 16. studenog da je malo vjerojatno da će se ukrajinska pobjeda na Krimu ‘dogoditi u skorije vrijeme‘. Ukrajinski vojni planeri shvaćaju da su Amerika i oružje koje im oni isporučuju ključ za to hoće li se to uopće ikada dogoditi.

“Neprijateljsko stanovništvo”

Politički čelnici u Kijevu privatno priznaju da je ponovno zauzimanje Donbasa i Krima kompliciranije od puštanja u javnost hrabrih slogana. Prihvaćaju da veliki dio tamošnjeg stanovništva ostaje neprijateljski raspoložen prema Kijevu. Operacije u Harkivu i Hersonu, primjerice, bile su potpomognute mrežom doušnika. Toga neće biti u područjima Donbasa koja Rusija drži od 2014., a odakle je većina simpatizera Kijeva odavno pobjegla ili protjerana. Operacija ponovnog zauzimanja Krima vjerojatno bi naišla na partizanski otpor proruskih snaga. Nije baš za vjerovati da bi Ukrajina uopće mogla računati na neke dijelove stanovništva, poput zajednice krimskih Tatara, od kojih su mnogi do sada prihvatili rusku vlast kao svršenu činjenicu.

Ali Mikola Bielieskov, analitičar s ukrajinskog Nacionalnog instituta za strateške studije, kaže da je Zelenski sada zatočenik svog obećanja da će vratiti Krim. Čak i prije uspješnih protuofenziva u Harkivu i Hersonu, ankete su pokazivale da je više od 84% Ukrajinaca bilo protiv pravljenja bilo kakvih teritorijalnih ustupaka Rusiji u eventualnim pregovorima; te su brojke sada gotovo sigurno veće. To povećava mogućnost da se ukrajinski predsjednik možda stjera u kut. Pokušaj vraćanja Krima pod ukrajinsku vlast bio bi skup vojni pothvat i izazvao bi razdore sa saveznicima, što si Zelenski ne može priuštiti, zaključuje Economist u svojoj analizi, prenosi jutarnji.hr.

Oznake: Ukrajina