Svijet 13.10.2025.

TikTok, čipovi i diplomatski pritisak — strateške utakmice između Trampa i Sija

ČITANJE: 5 minuta

Si Đinping pokušava da natjera američku administraciju da promijeni strategiju prema Tajvanu, otkrili su ovih dana neimenovani izvori upoznati sa situacijom za The Wall Street Journal. Si se nada da će pritiskom na Donalda Trampa natjerati Vašington da izabere između povoljnog ekonomskog sporazuma s Pekinom ili nastavka podrške Tajvanu.

Pekingovo samopouzdanje i Trampov stil vođenja

Peking svoje samopouzdanje temelji na nekoliko činjenica. Tramp većinu svoje spoljne politike oblikuje kroz prizmu transakcija, više nego bilo koji prethodni američki predsjednik. On koristi nagrade i prijetnje troškovima da podstakne drugu stranu na akciju umesto da se oslanja na zajedničke vrijednosti ili međunarodne zakone. Njegove prijetnje uvođenjem carina čak i savezničkim zemljama i prihvatanje Boeinga 747-8 od Katara, koji je postao dio flote Air Force One, najbolje ilustruju tu politiku. Trampovo pljeskanje Vladimiru Putinu i prostiranje crvenog tepiha na Aljasci dodatno brišu granice između saveznika i neprijatelja.

“Batina i mrkva”: Trgovina i pritisak oko Tajvana

Peking planira iskoristiti ovu percepciju i nudi, kako se navodi, „i batinu i mrkvu“: pritisak da Vašington popusti oko Tajvana u zamjenu za trgovinski sporazum, ali i dogovor oko TikToka. SAD i Kina postigli su okvirni sporazum po kojem TikTok može ostati aktivan u SAD-u uz restrukturiranje vlasništva i kontrole. Prema izveštaju The Washington Posta, američke institucije preuzele bi ključne segmente upravljanja bezbjednošću, podacima i algoritmom, dok bi ByteDance zadržao ekonomske interese. Tramp tvrdi da je dogovor postignut, ali Kina i ByteDance još nisu službeno potvrdili detalje, što sugeriše da se sporazum koristi kao poluga u pregovorima.

Tramp i Si trebali bi se sastati krajem oktobra u Južnoj Koreji na Azijsko-pacifičkom forumu, a zatim bi mogli uslijediti Trampova posjeta Pekingu početkom sljedeće godine i Si-jeva posjeta Bijeloj kući. Si namjerava iskoristiti te sastanke da pokuša da ubijedi Trampa da SAD jasno izjave da se protive nezavisnosti Tajvana, tvrde izvori za WSJ. Kina smatra Tajvan dijelom svog teritorija i ne odustaje od „ponovnog ujedinjenja“, prenosi Jutarnji list.

Razlika između Bajdenove i Trampove formulacije

Si nije bio zadovoljan Bajdenovim stavom prema Tajvanu, koji službeno glasi da SAD „ne podržavaju“ tajvansku nezavisnost, iako je taj stav donekle umirio Peking. Trampova administracija nije prihvatila Bajdenovu formulaciju. Portparol State Departmenta izjavio je da se SAD „protive bilo kakvim jednostranim promjenama statusa quo“ i da Kina predstavlja „najveću prijetnju miru i stabilnosti u Tajvanskom moreuzu“.

Da Tramp ipak pokazuje naznake slabljenja potpore Tajvanu postalo je jasno ovog ljeta, kada je blokirao više od 400 miliona dolara vojne pomoći Tajvanu, usred trgovinskih pregovora s Kinom — što je signaliziralo moguću promjenu prioriteta u Vašingtonu. U avgustu je Tramp rekao da mu je Si obećao da Kina neće napasti Tajvan tokom njegove administracije, ističući da je Kina „vrlo strpljiva“. Kineski savjetnici izvan vlade pritiskaju SAD da službeno objave protivljenje nezavisnosti Tajvana.

„Ubaciti klin između Vašingtona i Tajpeja predstavlja sveti gral Pekinga u tajvanskom pitanju. To bi poljuljalo povjerenje Tajvana i povećalo uticaj Pekinga na Tajpej“, kaže za WSJ Evan Medeiros, bivši visoki službenik Obamine administracije i profesor na univerzitetu Georgetown. Za Sija razlika između „nepodržavanja“ i jasnog „protivljenja“ tajvanskoj nezavisnosti nije samo semantička — ona bi označila prelaz od neutralnog stava do otvorenog svrstavanja uz Peking, čime bi se dodatno učvrstila Si-jeva moć i pružio Kini politički legitimitet za akcije prema Tajvanu.

Trampova administracija nedavno je ne samo odgodila dio vojne pomoći Tajvanu nego i onemogućila tranzitnu posjetu tajvanskog predsjednika Laja Čing-tea SAD-u, što je rezultovalo otkazivanjem njegovog puta u Latinsku Ameriku. Ovi potezi izazvali su sumnje u Vašingtonu i Tajpeju – da li SAD daju prioritet trgovinskom dogovoru s Kinom umesto podrške Tajvanu?

Kritike iz Washingtona: Bolton i zakon o odnosima sa Tajvanom

Bivši savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton već duže upozorava da Tramp smanjuje vojnu pomoć Tajvanu da bi udovoljio Kini, nastojeći postići veliki trgovinski sporazum ili ostvariti lične političke ciljeve. Bolton smatra da bi Tramp mogao priznati kineski suverenitet nad Tajvanom, što bi ugrozilo američku predanost regionu i ohrabrilo Peking da pojača pritisak. SAD prodaju oružje Tajvanu u skladu s američkim Zakonom o odnosima sa Tajvanom, koji obavezuje Vašington na pomoć u odbrani Tajvana, ali ne zahtijeva automatsku vojnu intervenciju u slučaju invazije.

Tajvan, s druge strane, i dalje drži vrlo važnu kartu — proizvodnju mikročipova. Tajvan proizvodi preko 60% svjetskih poluprovodnika i više od 90% najnaprednijih čipova, što ga čini ključnim partnerom američkih tehnoloških kompanija. Gubitak pristupa tajvanskoj industriji imao bi za SAD veće posljedice nego finansijska kriza 2008. ili pandemija koronavirusa, ocjenjuje Institut Hadson.

Istovremeno, Pentagon se brine zbog niskih zaliha ključnih projektila u slučaju sukoba s Kinom. Iako je Trampov „veliki, lijep zakon“ obezbijedio dodatnih 25 milijardi dolara za proizvodnju municije u narednih pet godina, izazovi ostaju. Proizvodnja može trajati i do dvije godine, a testiranje novih dobavljača skupo je i dugotrajno. Zato je Pentagón pokrenuo program ubrzanja proizvodnje naoružanja. Savjet za ubrzanje proizvodnje municije, pod vođstvom zamjenika ministra odbrane Stiva Fajnberga, organizuje sastanke s vodećim proizvođačima poput Lokhida, Rejteona, Boinga i Anduril Industries, s ciljem udvostručenja ili čak učetvorostručenja proizvodnje projektila poput sistema Patriot i Precision Strike Missiles u narednim godinama.

Pentagon takođe rješava uska grla u snabdijevanjima, kao dio šire strategije priprema za potencijalni sukob u Indo-Pacifičkoj regiji, gdje raste potreba za odbrambenim projektilima zbog kineskih tenzija, prenosi Telegraf Biznis.