Top 5 najuticajnih akademskih tekstova svih vremena
Ovih pet knjiga je, prema internet ispitivanju sprovedenom u Velikoj Britaniji, proglašeno najuticajnijim akademskim tekstovima svih vremena.
Darvnova knjiga “O porijeklu vrsta” iz 1859. na kojoj se temelji moderna biologija izglasana je za najuticajniji akademski tekst ikada napisan.
Prvih pet su:
O porijeklu vrsta – Čarls Darvin
-Čovjek teži da se množi većom brzinom no što su njegove mogućnosti opstanka, te je zbog toga ponekad podvrgnut borbi za opstanak.
-Ne preživljavaju najjače vrste, ili najinteligentnije, već one koje su najprilagodljivije promjenama.
-Vrh izgleda kao da para nebo, a put koji vodi do vrha nazvan je istrajnošću.
Komunistički manifest – Marks i Engels
-Duh ne daje mira Europi – duh komunizma. Sve sile stare Evrope su ušle u sveti savez kako bi se oslobodili duha: Papa i Car,Metternich i Guizot, francuski policajci i njemačke policijske uhode.
-Gdje je oporbena stranka koja nije ocrnjena kao komunistička od strane protivnika na vlasti? Gdje je oporba koja nije pogođena žigosanim prijekorom komunizma, protivno naprednim strankama, nasuprot reakciornarnih protivnika ?
Kompletna djela Viljema Šekspira
-Ako ti u pamćenju nije ostala ni najmanja ludost na koju te navela ljubav, nikad nisi volio.
-Ko voli, tih je. Odzvanja samo prazna posuda.
-Najiskrenije su one suze koje lijemo sami nad sobom.
Republika – Platon
– Svaka vlast, opet, pravi zakone u svoju korist: demokratija demokratske, tiranin izdaje monarhističke zakone, a tako čine i ostale vlasti. Za ono što je njima korisno vele da je pravo podanika, kome se ovi imaju pokoravati, i ako ga ko prekorači, onda ga kažnjavaju kao čovjeka koji je prestupio zakone i počinio krivicu. Tako ja mislim, najdraži moj, kad kažem da sve države podjednako sude o pojmu pravičnosti: da je pravičnost od koristi za državnu vlast. Jer ta državna vlast vlada u državi i tako će svako ko dobro razmisli, uvidjeti da je baš svuda pravično ono što ja velim: ono što koristi jačemu.
Kritika zdravog razuma – Kant
-Bez poštovanja nema istinske ljubavi.
-Bolje je znati malo ali temeljno, nego mnogo i površno.
-Čitanje neke dobre knjige korisno je po zdravlje kao i tjelesno vježbanje.
-Čovjek nikad ne odobrava zlo u sebi, i tako zapravo nema zloće iz načela, nego samo zbog nepridržavanja načela.
-Da bi se izbjegle zablude, mora se njihov izvor, privid, otkriti i nastojati objasniti.
-Dobronamjernost može biti bezgranična, jer se tu ništa ne mora učiniti. No, s dobročinstvom je već teže.”
Na listi su se još našli i Ajnštajnova Teorija relativnosti, kao i Kratka istorija vremena Stivena Hokinga.
(NN, Banjaluka.net)
SABLIĆ: Bila sam u Banjaluci i zagledala ljude – jesu li glasali umjesto mene u Beogradu?
