Topljenje leda odraziće se na računanje vremena, upozoravaju naučnici

Topljenje leda usporava Zemljine kretanje, održavajući se na računanje vremena, pokazuje najnovije istraživanje.

Klimatske promene uticaće na kretanje Zemlje, ali i na računanje vremena, pokazuje najnovije istraživanje, objavljeno u časopisu Priroda (Nature), piše BBC.

Ubrzano topljenje Grenlanda i Antarktika povećava zapreminu svetskih mora.

To usporava Zemljinu rotaciju, ali se planeta i dalje kreće brže nego ranije.

Posljedično, globalni mjerioci vremena će možda morati da oduzmu sekund našim časovnicima, kasnije nego što bi inače to radili.

“Globalno zagrijavanje već utiče na računanje vremena”, piše u studiji.

Koordinisano univerzalno vrijeme (UTC) kojim mnoge zemlje širom svijeta regulišu časovnike, računa se na osnovu Zemljinog kretanja.

Međutim, rotacija naše planete nije konstantna što može da utiče na dužinu dana i noći.

Promjene u tečnom jezgru Zemlje dovele su do toga da se ona okreće nešto brže.

Da bi se ovo ispravilo, globalnom satu je od sedamdesetih dodato oko 27 prestupnih sekundi, a mjerioci vremena planiraju da prvi put 2026. godine oduzmu sekund.

To je poznato kao “negativni preskočeni sekund”.

Nalazi studije pokazuju da je topljenje leda usljed klimatskih promjena djelimično neutralizovalo to ubrzanje.

Ledeni bregovi gube masu pet puta brže nego prije 30 godina, što znači da sekund ne mora da se oduzme sve do 2029. godine, dodaje se u istraživanju.

“Impresioniran sam, uradili smo nešto što mjerljivo mijenja Zemljino kretanje.

“Stvari se događaju bez presedana”, rekao je Dankan Anju, autor istraživanja za NBC njuz.

Negativni preskočeni sekund se nikada ranije nije koristio, zato će njegova upotreba “biti problem za računarske sisteme širom svijeta bez presedana”, upozoravaju naučnici.

“Ovo se nikada nije dogodilo i biće veliki izazov da se svi dijelovi globalne infrastrukture vremena usklade, pokazujući identičnu satnicu.

“Mnogi kompjuterski programi za prestupne sekunde pretpostavljaju da su oni uvijek pozitivni, što znači da bi u slučaju negativnih trebalo da se prepravljaju”, navodi Anju, koji je i istraživač na Univerzitetu Kalifornija u San Dijegu za agenciju Frans pres.

Međutim, pojedini naučnici su skeptični po pitanju ove studije.

Demetrios Macakis, bivši glavni naučnik za vrijeme u američkoj Pomorskom opservatoriji, rekao je za agenciju Frans pres da je “Zemlja previše nepredvidiva da bismo bili sigurni” da će u skorije vrijeme biti potreban negativni preskočeni sekund.

Ljudske aktivnosti poput sagorijevanja fosilnih goriva utiču na porast svjetskih temperatura, što se održava na životnu sredinu.

Najbolji primjer za to je otapanje glečera i ledenih površina.