Tramp negirao da radi na prekidu vatre: Slijedi li američki napad na ključno postrojenje u Iranu?
Foto: Screenshot
Dok je učestvovao na sastanku zemalja članica Grupe 7 u Kanadi, američki predsjednik Donald Tramp iznenada je prekinuo svoj boravak i vratio se u Washington, dajući do znanja da se bliži trenutak odluke. U toku bi mogla biti najvažnija odluka njegova predsjedničkog mandata.
“Moram se vratiti čim prije”, rekao je ukrcavajući se na let za Washington dan prije nego što je bilo predviđeno. “Moram ići zbog događaja na Bliskom istoku. Iz očitih razloga,” kratko je obrazložio. “Mislim da Iran već sjedi za pregovaračkim stolom i čim se vratim, nešto ćemo oko toga učiniti”, rekao je američki predsjednik. Ali kasnije je, kad se već vratio u Bijelu kuću, putem društvenih mreža demantovao insinuaciju francuskog predsjednika da radi na prekidu vatre. “Predsjednik Francuske (koji očajnički želi publicitet) pogrešno kaže da sam napustio samit da bih radio na prekidu vatre između Irana i Izraela. Slučajno ili namjerno, uvijek izjavi nešto krivo. Razlog je puno veći od toga. Pratite me”, poručio je Trump.
Trampove opcije u slučaju iransko-izraelskog sukoba svode se na dva scenarija. Jedan je da može poslati američke bombardere B-2 da bace najveće svjetske bunker-bombe (GBU-57) na iransko nuklearno postrojenje Fordow (ukopano u planinu), čime uvlači Ameriku u sukob koji izaziva haos na Bliskom istoku i potencijalno mijenja njegove postavke, a time radi ono što je u obje predsjedničke kampanje tvrdio da nikad neće napraviti. To je odluka koju nikad nisu željeli donositi njegovi prethodnici Joe Biden i Barack Obama.
Trump se suočava s jakim pritiskom, pogotovo nakon što je Iran snažno uzvratio na izraelski napad. Bivši izraelski ministar odbrane Yoav Gallant za CNN je u ponedjeljak rekao da taj “posao treba odraditi”. “Tramp ima priliku da promijeni Bliski istok i utiče na cijeli svijet”, rekao je Gallant. Premijer Benjamin Netanyahu podsjetio je američkog predsjednika da se Teheranu ne može vjerovati. “Iran ima običaj da zavlači Sjedinjene Države”, upozorio je Netanyahu u intervjuu za ABC News objašnjavajući zbog čega diplomatija (i pregovori koji su druga Trampova opcija) s Iranom nemaju smisla i zašto je ovo trenutak koji se ne propušta za djelovanje protiv iranskog režima, koji želi smrt Americi. “Oni su s jedne strane pregovarali, a iza leđa radili na bombi”, rekao je Isaac Herzog, izraelski predsjednik, u poruci američkoj javnosti.
Američki republikanci, među kojima su mnogi tzv. jastrebovi po pitanju Irana, podijeljeni su dijelom u mišljenju “šta sad”. Izrael je, to je jasno, Trampa gurao pred gotov čin. Međutim, velik dio Trumpova MAGA pokreta protivi se uvlačenju u rat. Američki republikanski senator Lindsey Graham u nedjelju je rekao da će, ne uspije li diplomatija riješiti stvar, “lično tražiti od predsjednika da ide do kraja” te da se “pobrine da operacija ne ostavi ni traga od iranskog nuklearnog programa”.
Neki tvrde da je pitanje može li Amerika zaista uništiti postrojenje u Fordowu, podsjeća The New York Times. Preživi li ono u nekom obliku, iranska elita imaće sve potrebno da smjesta krene u konačnu proizvodnju bombe. Izrael u tom slučaju neće postići glavni cilj operacije Lav koji ustaje (Rising Lion). Američki dnevnik podsjeća da su vježbe i simulacije pokazale da bi bilo potrebno više od jedne bombe da razore postrojenje, a akciju bi morao izvesti američki pilot i posada. GBU-57, jedina bomba koja može probiti zaštitu iranskih nuklearnih postrojenja, bomba je koju SAD razvija od 2004. godine, kada je na vlasti bila administracija Busha mlađeg. Kreirana je za korištenje protiv nuklearnih pogona kakvi se nalaze u Iranu (i Sjevernoj Koreji). “Ako treba dati Izraelu bombu, dajmo mu je. Ako uz njih treba letjeti, letimo”, poručio je Graham.
Istaknuta lica MAGA pokreta javno su predsjedniku rekla da “pusti Izrael da sam bije svoje ratove”. Tucker Carlson, jedan od popularnih američkih konzervativnih influencera, predsjednika je zamolio da ne zaboravi lekciju naučenu iz ratova u Iraku i Afganistanu. “Ovo bi bio raskid s principom ‘Amerika na prvom mjestu‘, što je Trampova politika već deset godina. Ne želimo uvlačenje Amerike u rat koji ne služi našim interesima”, poručio je Carlson gostujući u podcastu Stevena Bannona, arhitekte Trumpove prve izborne pobjede.
CNN piše da jedinstven u stavu nije ni Pentagon.
Lideri prisutni na samitu G7 u Kanadi, s kojeg je Tramp ranije otišao, otkazavši sastanak s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim, uglavnom zagovaraju prekid vatre. Međutim, pokušaj Emmanuela Macrona da usmjeri Trampovu odluku prošao je onako kako takvi pokušaji obično prolaze kod aktualnog američkog predsjednika – njegovim tvrdoglavim kontriranjem. O tome se raspravlja u američkim medijima koji spekulišu o tome u kojem će se smjeru okrenuti stanar Bijele kuće.
Američki predsjednik poznat je po tome da na šokantan način zakuva svjetske krize, a onda se naglo predomisli ili pritisne pauzu. Tako je bilo u slučaju trgovinskih ratova koji još traju. Međutim, napad na Fordow odluka je bez povratka, a krajnja odluka je na njemu.
Ona će definisati njegov mandat, ali i imati puno daljnje reperkusije. Zavisno o tome kako će se odvijati nastavak sukoba na Bliskom istoku, posljedice će biti odlučujuće za izraelsku sigurnost, širi Bliski istok te američku moć i uticaj. Rat protiv Irana skrenuo bi pažnju na vanjsku politiku u trenutku kad traju protesti zbog deportacije imigranata, a njegovim ekstremnim trgovinskim politikama protivi se korporativna Amerika. Međutim, bila bi to izdaja osnovnih principa trampizma. Naime, podržati vojnu akciju protiv Irana značilo bi rizikovati još jedan širi rat na Bliskom istoku, što je suprotno načelu “Amerika na prvom mjestu”, koje podrazumijeva izbjegavanje stranih ratova i fokusiranje na unutarnja i ideološka pitanja.
“Trampov politički uspjeh izgrađen je u srednjim dijelovima SAD, u malim gradovima iz kojih su dolazili mladići koji su išli u rat nakon 11. septembra”, podsjeća CNN. “Ti sukobi započeli su munjevitim vojnim uspjesima, poput onih koje sada slavi Izrael nakon eliminacije šefova iranske vojske i nuklearnih naučnika. Ali kasnije su se ti ratovi pretvorili u krvave močvare koje još odjekuju američkom politikom. U pozadini je strah da bi se istorija mogla ponoviti kao s ratovima iz Bushove ere”, navodi liberalni američki dnevnik.
S ljevice upozoravaju Trumpa da ne upadne u izraelsku stupicu. “Napad na Iran osmišljen je da bi sabotirao američke diplomatske napore. Izrael je likvidirao čovjeka na čelu iranskog pregovaračkog tima iako su daljnji pregovori bili zakazani za nedjelju”, poručio je Bernie Sanders govoreći o Iranu.
Međutim, The Wall Street Journal objašnjava da bi američkoj vladi, čak i ako se iranski režim ne uruši, oslabljena iranska vlada išla u korist. “Slab i ranjiv Iran Sjedinjenim Državama omogućuje znatno jaču poziciju u borbi protiv evroazijske osovine – Irana, Rusije i Kine”, navodi analitičar Seth Cropsey, bivši američki zvaničnik u Pentagonu, u analizi za WSJ. “SAD mogu stvarati pritisak na Iran da smanji izvoz nafte na štetu Rusije, mogu eliminisati rutu preko Kaspijskog jezera kojom se zaobilaze sankcije te spriječiti Iran da služi kao kopneno čvorište za krijumčarenje tehnologije. Iranska flota ilegalnih naftnih tankera takođe je ključna za rusko izbjegavanje energetskih sankcija. Bez podrške Teherana, ta mreža znatno slabi”, navodi Cropsey. Kina bi, dodaje, izgubila puno više od Evrope ako bi došlo do prekida iranskog izvoza nafte. “Ako bi se taj izvoz potpuno zaustavio, zalivske zemlje mogle bi nadoknaditi taj gubitak, doduše polako, ali samo uz američku podršku. SAD bi tada mogle uspostaviti gotovo potpunu kontrolu nad izvozom nafte prema Aziji, što bi im dalo veliku prednost u odnosu na Kinu”, zaključuje Cropsey, prenosi jutarnji.hr.
Oznake: Donald Tramp
