Transparensi internešnal: Neprihvatljivo nametanje izmjena Izbornog zakona
Transparensi internešnal smatra potpuno neprihvatljivim nametanje izmjena Izbornog zakona BiH od Kristijana Šmita, te ovaj potez najoštrije osuđuje kao nepomirljivim sa demokratskim principima.
U saopštenju se navodi da nametanje izmjena Izbornog zakona, pa i samo “tehničkih”, i to dva mjeseca prije održavanja izbora predstavlja kršenje osnovnog principa da se propisi koji utiču na sprovođenje izbora ne mijenjaju nakon njihovog raspisivanja, već podrazumijeva i potpuno isključenje demokratskih procedura, javne rasprave i učešća relevantnih institucija pri kreiranju ovako važnih rješenja za integritet izbornog procesa.
Osim toga, ukoliko se bude očekivala primjena nametnutih izmjena tokom tekućeg izbornog ciklusa, one mogu ozbiljno ugroziti sposobnost izborne administracije da ih primijeni, što može, izazivajući pravnu nesigurnosti, dovesti do dodatnih problema pri sporovođenju izbora.
“Nažalost, ova praksa je samo nastavak već započetih procesa u vezi sa izbornom reformom koje je vodila međunarodna zajednica u BiH, a koji su pokazali krajnju netransparentnost, isključivost i ostavili prostor za manipulacije i dizanje tenzija”, ističu iz Transparensi internešnala.
Na to sve, nametnute izmjene, osim po pitanju kaznenih odredaba, čak ni ne unapređuju suštinski izborni proces, te predstavljaju samo površna i parcijalna rješenja, ne uključujući ni prijedloge koje su već kreirale relevantne institucije i organizacije.
“Tako, na primjer, nametnute izmjene tretiraju pitanje trgovine mjesta u biračkim odborima, ali se ne dotiču uopšte pitanja načina izbora članova biračkih odbora i opštinskih/gradskih izbornih komisija”, napominje se u saopštenju.
Odredbe o sprečavanju zloupotrebe javnih resursa ne obuhvataju ključne oblike zloupotreba kroz zapošljavanje i javnu potrošnju, dok nisu tretirana ni druga relevantna pitanja važna za nadzor nad ponašanjem političkih subjekata, nezavisnost izborne administracije i transparentnost i objektivnost izbornog procesa.
Iz Transparensi internešnala napominju da, uzevši u obzir prirodu izmjena koje su nametnute, a koje suštinski ne rješavaju ključne probleme, postaje još nejasnija odluka da se nameću Šmitovom odlukom.
Osim toga, navode iz Transparensi internešnala, najave nametanja i drugih izmjena Izbornog zakona, kao i Ustava Federacije BiH /FBiH/ “samo su bespotrebno otvorile prostor za destabilizaciju i stvaranje tenzija u ionako napetoj političkoj situaciji u BiH”.
Ovo je, smatraju u Transparensi internešnalu, suprotno samoj ulozi prvobitno dodijeljenoj instituciji visokog predstavnika, te ozbiljno dovodi u pitanje kredibilitet i osnovanost opstanka OHR-a, s obzirom na to da postaje dio problema, a ne rješenja, za pitanja od najvećeg značaja za građane BiH.
Transparensi internešnal podsjeća da je Parlamentarna skupština Savjeta Evrope još 2004. godine upozorila da je činjenica da visoki predstavnik, uz velika ovlašćenja, za svoje djelovanje ne polaže odgovornost građanima BiH u suprotnosti sa osnovnim demokratskim principima.
Venecijanska komisija je u mišljenju iz 2005. godine upozorila da što duže takva ovlašćenja ostaju na snazi, sve su problematičnija jer ostavljaju dugoročne ako ne i trajne efekte na razvoj demokratije, odnosno stvaranje situacije u kojoj domaće institucije i političke partije ne žele da preuzimaju odgovornost za reforme, a još manje za kompromis.
(E.M)
