Tremor – nevoljni pokret zbog kojeg dio tijela drhti: Zašto se tresu ruke, noge, glava, torzo, pa čak i glas

Tremor doslovno znači drhtanje mišića, koje može da se javi na različitim dijelovima tijela. I dok je potpuno normalno osjetiti blago podrhtavanje ruku kada su one ispružene ili nakon nošenja tereta, tremor koji se vremenom pogoršava i utiče na svakodnevicu je jasan signal za odlazak kod ljekara.

Tremor je po definiciji pokret koji je van kontrole tijela. Opisuje se kao nevoljni, ritmički pokret dijela tijela, koji izgleda kao drhtanje ili trešenje. Postoji nekoliko vrsta i uzroka tremora, a oni mogu da variraju od blagih do jakih, mogu da budu konstantni ili se javljaju samo povremeno.

Tremor treba razlikovati od grča (spazma) koji podrazumijeva nehotično grčenje mišića, kao i od trzaja koji označava kratke, nevoljne kontrakcije mišića koje mogu da budu vidljivi ispod kože.

Gde se javlja tremor

Tremor uglavnom pogađa ruke, ali može da se javi u jednom ili više dijelova tijela istovremeno. Generalno, tremor može da zahvati:

• Ruke – zbog čega se javlja drhtanje ruku.
• Noge.
• Glava, vrat ili lice.
• Glasne žice – što može da izazove drhtav glas.
• Torzo.

Kada je tremor normalan, a kada znak za brigu

Većina ljudi prirodno ima blagi tremor koji se naziva fiziološki tremor. Naime, uobičajeno je da se osjeti blago podrhtavanje ruku, recimo u situaciji kada su ruke ili nadlaktice ispružene ispred sebe, ili nakon nošenja većeg tereta. To je potpuno očekivano stanje i ne predstavlja razlog za brigu.

Ovaj prirodni, fiziološki tremor može da bude uočljiviji uslijed određenih faktora, kao što su umor, stres ili anksioznost, konzumacija kofeina ili nedostatak sna. Takođe, sa starenjem se pojačava fiziološki tremor.

Međutim, tremor koji utiče na svakodnevne aktivnosti, poput konzumiranja hrane, hodanja, oblačenja i slično, je znak za odlazak kod ljekara.

Određena stanja – poput esencijalnog tremora – imaju samo tremor kao simptom. Kod drugih stanja (kao što su Parkinsonova bolest i multipla skleroza), tremor može da bude jedan od mnogih simptoma ovih bolesti.

Dvije glavne vrste tremora

Na osnovu toga kada i kako počinje, razlikuju se dva glavna tipa tremora:

• Tremor u mirovanju: Javlja se kada su mišići opušteni. Na primjer, prilikom odmora kada su ruke položene u krilu ili na ravnoj površini, a tresu se.
• Akcioni tremor: Dešava se kada se mišići kontrahuju uslijed voljnog pokreta. Na primer, kada se ruka podigne i počne da se trese. Većina tremora su akcioni tremori.

Podtipovi akcionih tremora:

• Posturalni tremor: Dešava se kada se dio tijela drži u položaju suprotnom gravitaciji, kao što je držanje ruku ispred sebe.
• Izometrijski tremor: Nastaje tokom voljne kontrakcije mišića koja ne uključuje kretanje, kao što je držanje teškog predmeta u istom položaju.
• Kinetički tremor: Dešava se sa voljnim pokretima, poput zatvaranja i otvaranja očiju ili, recimo, prilikom podizanja ruke da bi se dodirnuo nos.

Šta sve može da izazove tremor

U zavisnosti od vrste i sindroma tremora, postoji nekoliko mogućih uzroka kao što su:

• Poremećaj upotrebe alkohola i apstinencijalna zavisnost od alkohola.
• Tumori mozga.
• Određeni lijekovi.
• Određena metabolička stanja, poput hipertireoze (prekomjerno aktivna štitna žlijezda), hipokalcemije (nizak nivo kalcijuma), hipoglikemije (nizak nivo šećera u krvi) i hipomagnezijemije (nizak nivo magnezijuma).
• Određena neurodegenerativna stanja, poput Parkinsonove bolesti i multiple skleroze.
• Moždani udar.
• Traumatske povrede mozga.

Oštećenje mozga može da izazove tremor zbog problema poput moždanog udara, tumora mozga, poremećaja upotrebe alkohola i traumatske povrede mozga.

Lijekovi koji izazivaju tremor

Nekoliko lijekova može da izazove ili pogorša tremor, a neki od primjera takvih lijekova su:

• Amiodaron (lijek za aritmiju).
• Lijekovi za astmu , kao što su flutikazon i albuterol.
• Atorvastatin.
• Kortikosteroidi.
• Fluoksetin.
• Litijum.
• Metilfenidat.
• Antipsihotici druge generacije.
• Triciklični antidepresivi.

Ako se razvije tremor – ili se postojeći tremor pogorša – nakon početka uzimanja lijeka, odmah treba obavijesti ljekara.

Sindromi tremora

Ljekari definišu i dijagnostikuju sindrome tremora na osnovu obrasca na koji se tremor manifestuje. Neki od najčešćih oblika tremora uključuju:

• Esencijalni tremor: Najčešći oblik tremora, a njegova ključna karakteristika je tremor u rukama tokom voljnih pokreta bez drugih neuroloških simptoma. Takođe, može da zahvati glavu, glas ili donje udove. Ovaj tremor je obično kinetički tremor.
• Cerebelarni tremor: Obično podrazumeva spor, snažan tremor ruku, nogu, šaka ili stopala. Pogoršava se na kraju voljnog pokreta, poput okretanja kvake na vratima. Uzrokuje ga oštećenje malog mozga i njegovih puteva, često uslijed moždanog udara, tumora mozga, multiple skleroze ili dugotrajnog oštećenja usled poremećaja upotrebe alkohola.
• Distonski tremor: Obično je nepravilan i trzav, dok određeni položaji šaka ili ruku zaustavljaju tremor. Drugi znaci distonije (kao što je abnormalna fleksija zglobova) su uvijek prisutni. Distonski tremor i distonija se obično razvijaju kod oštećenja bazalnih ganglija u mozgu.
• Ortostatski tremor: Podrazumijeva brze kontrakcije mišića u nogama koje se javljaju prilikom stajanja, a tremor obično prestaje kada se sjedne ili hoda. Kontrakcije su veoma brze, tako da nisu uvek uočljive, ali mogu da se osjete kontrakcije prilikom dodira butine ili potkolenice. Ortostatski tremor je rijedak, a uzrok je nepoznat.
• Parkinsonov tremor: Više od 70 odsto osoba sa Parkinsonovom bolešću ima Parkinsonov tremor, i često je prvi simptom Parkinsonove bolesti. Parkinsonov tremor je najprimjetniji kada je pogođeni deo tijela u mirovanju. U početku može da se pojavi samo u jednom ekstremitetu ili samo na jednoj strani tijela, a potom se širi na obje strane tijela.
• Funkcionalni (psihogeni) tremor: Ovo može da bude bilo koja vrsta tremora. Često počinje iznenada, a intenzitet znatno varira. Pokreti se obično pogoršavaju kada je osoba fokusirana na njih, a poboljšavaju se kada se skrenu misli na tremora. Psihogeni tremor je vrsta funkcionalnog poremećaja kretanja.

Kako se dijagnostikuje tremor

Tokom fizičkog pregleda lekar uzima anamnezu koja uključuje i informacije o tome da li je tremor počeo iznenada ili se polako pogoršava tokom vremena, koji dijelovi tijela su zahvaćeni tremorom, da li određeni faktori poboljšavaju ili pogoršavaju tremor, poput kofeina, stresa…

Takođe, potrebno je uraditi i neurološki pregled, pomoću kojeg se procenjuju neurološke funkcije, kao što su ravnoteža, kognicija i refleksi.

Budući da postoji mnogo oblika tremora, teško je utvrditi specifičan tip i uzrok bez daljeg testiranja, što uključuje:

• Analize krvi.
• Analize urina.
• Elektromiografija – EMG (registruje električnu aktivnost mišića tokom stanja mirovanja i kontrakcije mišića) i/ili studije nervne provodljivosti .
• CT skeniranje ili magnetna rezonanca mozga.

Kako se liječi tremor

Tremor koji je posljedica oštećenja mozga, generalno nije izlječiv. Ali tremor koji se javlja zbog lijekova, supstanci ili metaboličkih stanja obično je moguće izliječiti.

Liječenje tremora, dakle, u velikoj mjeri zavisi od vrste i osnovnog uzroka:

• Cerebelarni tremor: Ne postoji efikasan lijek za cerebelarni tremor, ali fizikalna terapija može pomoći.
• Distonski tremor: Liječenje zavisi od toga koji dio tijela je pogođen, a opcije uključuju lijekove, injekcije botoksa (botulinum toksina) i duboku stimulaciju mozga.
• Esencijalni tremor: Ne može da se izliječi, ali lijekovi poput propranolola ili drugih beta-blokatora su često efikasni, kao i primidon. Druge opcije liječenja uključuju injekcije botoksa i duboku stimulaciju mozga.
• Funkcionalni (psihogeni) tremor: Fizikalna terapija je glavni tretman za ovaj tremor, posebno motorna (pokretna) prekvalifikacija. Mogu pomoći i druge terapije, poput radne terapije i psihoterapije (terapije razgovorom).
• Ortostatski tremor: Lijekovi poput benzodiazepina, beta-blokatora i lijekova protiv napada mogu pomoći kod ortostatskog tremora.
• Parkinsonov tremor Levodopa je obično terapija izbora za Parkinsonov tremor, a neurolog može da preporuči i druge lijekove za Parkinsonovu bolest .

Ako određeni lijek ili supstanca (poput kofeina ili alkohola) izaziva ili pogoršava tremor, prekidom uzimanja lijeka (pod nadzorom ljekara) ili supstance najčešće se ublažavaju simptome. Slično tome, liječenje metaboličkih stanja koja mogu da izazovu tremor, poput hipertireoze, obično dovodi do toga da tremor nestane.

Takođe, važno je obratiti se specijalisti za mentalno zdravlje (kao što je psiholog) ukoliko tremor izaziva mentalne tegobe, poput depresije, anksioznosti ili socijalne izolacije.

Savjeti za ublažavanje tremora

Pored dobijanja medicinskog liječenja, drugi koraci koji mogu da se primjene, a koji će olakšati život sa tremorom, uključuju:

• Izbjegavanje ili smanjen unos kofeina ili alkohola.
• Nošenje adaptivne odjeće radi lakšeg oblačenja, poput odjeće koja ima čičak umjesto dugmadi.
• Uzimanje lijekova na vrijeme i obavezna konsultacija sa ljekarom ako određeni lijekovi pogoršavaju tremor.
• Upravljanje stresom.
• Dovoljno kvalitetnog sna – nedostatak sna može da pogorša neke oblike tremora.
• Osobe koje imaju dijagnozu tremora, treba redovno da odlaze na kontrole kod ljekara, kako bi se uvidelo da li plan liječenja dobro funkcioniše.

(Cleveland clinic)

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno