“Trenutak istine za Kosovo”

Ova 2023. biće godina kada će Kosovo dostići trenutak istine, kazao je saradnik Centra za geopolitiku pri Univerzitetu Kembridž Timoti Les.

On je to kazao odgovarajući na pitanje šta se to može očekivati na KiM poslije brojnih tenzija u posljednjih nekoliko mjeseci.

Iako je godina u kojoj je situacija više puta bila na korak do eskalacije završena uklanjanjem barikada sa sjevera Kosova, napetosti su ostale, a ostala su otvorena i brojna pitanja čije se rješavanje očekuje u daljim pregovorima Beograda i Prištine.

Tenzije na Kosovu tokom prošle godine dovele su do toga da u kosovskim institucijama nema srpskih predstavnika, na sjeveru su više puta postavljane barikade, a dvije strane i dalje ne popuštaju u svojim glavnim zahtjevima – Priština traži međusobno priznanje, a Beograd poštovanje potpisanih sporazuma i s tim u vezi prije svega formiranje zajednice srpskih opština.

U više navrata mogli su da se čuju čak i određeni rokovi za postizanje sveobuhvatnog sporazuma, a u dijalog pod posredstvom Evropske unije sada će biti i implementiran takozvani francusko-njemački plan, čiji detalji, ni poslije nekoliko izmjena, nisu poznati javnosti.

Les je kazao da postoje dva scenarija, ali suprotna. Jedan od njih uključio bi sporazum Beograda i Prištine koji bi podrazumijevao priznanje Kosova u zamjenu za autonomiju za sjever. Drugi scenario značio bi da nikakav sporazum nije postignut i to najvjerovatnije jer Priština odbija da prihvati autonomiju sjevera Kosova.

Ishodi će, kako ocjenjuju analitičari, u izvjesnoj mjeri biti determinisani ulogom Zapada, a nova runda pritisaka zapadnih zvaničnika da se postigne sporazum o normalizaciji odnosa počela je već u prvim danima januara.

Beograd i Prištinu prošle nedjelje posjetio je viši savjetnik Stejt departmenta Derek Šole, a u oečkuje se i dolazak specijalnih predstavnika EU i SAD Miroslava Lajčaka i Gabrijela Eskobara, kao i izaslanika francuskog predsednika i njemačkog kancelara Emanuela Bona i Jensa Pletnera, koji zapravo i stoje iza redova pomenutog francusko-njemačkog plana.

“EU osjeća hitnost da se postigne dogovor”

Da je i Vašingtonu i Briselu stalo do toga da se pitanje KiM riješi bilo je jasno u više navrata prošle godine.

Nekoliko kriznih situacija, od pitanja preregistracije vozila do barikada na sjeveru zbog hapšenja nekoliko Srba, rješavane su uz diplomatske napore zapadnih zvaničnika. Ti napori biće nastavljeni i dalje.

“Jedan scenario uključuje sporazum između Srbije i Kosova u kom prva priznaje drugo, prvo praktično, a kasnije i formalno, u zamjenu za autonomiju za sjever Kosova. Američke i evropske diplomate snažno se zalažu za ovo. Vlada u Beogradu mogla bi da zaključi da je takav dogovor najbolje što Srbija može da dobije ako ne bude druge alternative za kosovske Srbe. Slično tome vlada u Prištini može da zaključi da je davanje autonomije Srbima cijena koju vrijedi platiti kako bi se omogućilo pokretanje njenog zahtjeva za članstvo u EU i izbjeglo ponavljanje onoga što se dogodilo 2020. kada je odbila da popusti, odnosno da su SAD iskonstruisale pad vlade “, rekao je Les za Juronjuz Srbija.

Drugi scenario, kako dodaje, podrazumijeva da Priština nastavlja svoju postojeću politiku pokušaja da sjever integriše u ostatak Kosova, nadajući se da će Zapad to prihvatiti.

“U ovom slučaju, Srbija će biti pod pritiskom da odvoji sjever Kosova kao načinom za obezbjeđivanje bezbjednosti Srba, u početku ponovnim postavljanjem barikada i nadom da će Zapad to prihvatiti. Oko toga ima mnogo detalja koje je teže predvidjeti, uključujući i dokle bi Priština išla u pokušaju da zadrži sjever, da li će Srbija angažovati policiju i vojsku, razmjere bilo kakvog nasilja, bezbjednost srpskog stanovništva koje živi na jugu i uticaj ovih događaja na druge dijelove Balkana”, istakao je on, prenosi Kosovo Online.