TRI SCENARIJA: U Ukrajini raste zabrinutost zbog mogućeg napada iz Bjelorusije

Prošlonedjeljna najava bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da će njegova zemlja i Rusija formirati zajedničke regionalne snage i održati vježbe pokrenula je alarm u Kijevu.

Posljednji put kada su bjeloruske i ruske snage održale zajedničke vježbe, u veljači ove godine, mnoge od tih ruskih snaga pošle su preko ukrajinske granice u neuspješan pohod prema glavnom gradu, piše CNN.

Bjelorusija nema moćnu vojsku, ali mogućnost da duga sjeverna granica Ukrajine postane prolaz za ruske snage drugi put ove godine bila bi noćna mora za već napregnute ukrajinske postrojbe. Ukrajina i Bjelorusija dijele granicu dugu 1000 kilometara, a veći dio je rijetko naseljen i šumovit.

Prva skupina ruskih vojnika stigla je u subotu u Bjelorusiju, priopćilo je tamošnje Ministarstvo obrane. Ukupno će ruski kontingent brojati manje od 9000 ljudi, objavio je načelnik bjeloruskog Odjela za međunarodnu vojnu suradnju Valerij Revenko.

Ofanzive na istoku i jugu

Trenutačno ukrajinska vojska provodi ofenzive na istoku i jugu zadržavajući istodobno ruske snage u dijelovima Donjecka i Zaporižje. Nakon osam mjeseci rata ukrajinska vojska pati od iscrpljenosti baš kao i neprijatelj. Angažiranje postrojbi za obranu njenog sjevernog krila rasteglo bi snage koje se već bore na više frontova.

Predvidljivo, Bjelorusija kaže da su zajedničke snage isključivo obrambene. Ministar obrane Viktor Hrenin rekao je da su “sve aktivnosti koje se trenutačno provode usmjerene na odgovor na aktivnosti u blizini granica”. Ove aktivnosti, prema Bjelorusiji, imaju za cilj odvratiti ukrajinske pripreme za napad na zemlju. Lukašenko je prošlog tjedna rekao da je njegova vlada upozorena na napade na Bjelorusiju s teritorija Ukrajine.

U petak se nadovezao ministar vanjskih poslova Vladimir Makej, rekavši da je protuteroristička operacija u tijeku zbog izvješća o predstojećim provokacijama susjednih država.

Ukrajina je oštro odbacila te tvrdnje. Ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da kategorički odbacuje posljednje insinuacije bjeloruskog režima: “Ne možemo isključiti mogućnost da je ova diplomatska nota dio provokacije Ruske Federacije”.

Predsjednik Vladimir Zelenski rekao je prošlog tjedna na sastanku skupine G7 razvijenih svjetskih gospodarstava da na granicu treba poslati UN-ove mirovne snage: “Rusija pokušava izravno uvući Bjelorusiju u ovaj rat”.

Vojna oprema na bjeloruskim željeznicama

Posljednjih dana bilo je dosta pokreta vojne opreme na bjeloruskim željeznicama. Videozapisi na društvenim mrežama prikazuju više željezničkih konvoja tenkova i druge opreme koji se kreću zemljom. Oznake na jednom konvoju bile su iz Moskovske vojne oblasti.

Analitičari smatraju da je vjerojatno da veliki dio ove opreme pripada Rusiji koja je preuzima iz zaliha u Bjelorusiji kako bi se nadoknadili gubici u Ukrajini, posebno prošlog mjeseca. Manje je vjerojatno da ova aktivnost ukazuje na to da se Bjelorusija sprema ući u bitku.

Glasnogovornik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je prošli tjedan da SAD ne vidi naznake da se bjeloruske trupe pripremaju ući u rat: “Sve dodatne postrojbe pod ruskim zapovjedništvom su nešto oko čega treba brinuti, ali još nije došlo do njihova angažmana”.

Unatoč često bombastičnoj retorici, Lukašenko nije angažirao svoje snage u ruskoj specijalnoj vojnoj operaciji, a većina analitičara vjeruje da čak i da jest, to ne bi činilo veliku razliku. Konrad Muzika, neovisni obrambeni analitičar sa sjedištem u Poljskoj, pomno prati bjelorusku vojsku i vjeruje da je relativno slaba. Muzika je na Twitteru napisao: “Bjeloruske oružane snage su uglavnom mobilizacijska snaga. Njihovo ljudstvo je na 50-60 posto potrebnog mirnodopskog stanja”.

Znak upozorenja

Da bi postigli punu snagu, morali bi mobilizirati najmanje 20.000 ljudi, dodao je Muzika. To bi bio znak upozorenja. Ali Lukašenko je prošli tjedan ponovio da Bjelorusija ne planira objaviti nikakvu mobilizaciju. Za razliku od ruskih snaga, bjeloruska vojska rijetko izvodi vježbe iznad razine bojne. No, prošli tjedan je najavljena već druga ovogodišnja vježba.

Serhij Najev, zapovjednik združenog stožera ukrajinske vojske, rekao je prošli tjedan: “To je još jedna demonstracija njihove spremnosti i umjetno povećanje razine napetosti”. Analitičar Muzika zamišlja tri scenarija: vježbe su osmišljene kao priprema za napad NATO država; cilj im je vezati ukrajinske snage uz granicu; pripreme za napad na Ukrajinu.

Prvo se neće dogoditi; posljednja opcija bila bi silno nepopularna u Bjelorusiji, gdje nema ni blizu one razine animoziteta prema Ukrajini koja se raspiruje u Rusiji. No, u interesu je Moskve da Ukrajinci budu zabrinuti za svoju sjevernu granicu, ne samo zbog njezine blizine Kijeva.

Bjelorusija je važna za ruske rakete

Najev kaže da je Bjelorusija već važna za ruske rakete. Ukrajina procjenjuje da se ondje nalaze četiri sustava balističkih projektila i 12 sustava zemlja-zrak S-400, a i neki dronovi iranske proizvodnje došli su sa sjevera prošlog tjedna. Više ruskih borbenih zrakoplova također je počelo pristizati u Bjelorusiju, prema bjeloruskom Ministarstvu obrane.

Ukrajinski dužnosnici procjenjuju da se trenutačno u Bjelorusiji nalazi samo 1000 ruskih vojnika. No, povećanje ovog broja stvorilo bi prijetnju nove ofenzive u sjevernoj operativnoj zoni, posebno na grad Kijev, smatra Najev.

Unatoč nedavnoj djelomičnoj mobilizaciji u Rusiji, američki Institut za proučavanje rata (ISW) vjeruje da ruska vojska u ovom trenutku nije sposobna formirati još jednu snagu za napad na Ukrajinu sa sjevera.

“Ruske snage nastavljaju iscrpljivati svoje vlastite borbene sposobnosti pokušavajući zauzeti mala sela u Donbasu i jednostavno nemaju na raspolaganju borbeno učinkovite mehanizirane postrojbe koje bi osnažile bjeloruski upad u sjevernu Ukrajinu”, objavio je ISW u petak.

Lukašenko je gazio tankom linijom tijekom cijelog sukoba, podupirući “specijalnu vojnu operaciju” ruskog predsjednika Vladimira Putina bez upućivanja vlastitih trupa. Prošli tjedan je rekao: “Mi sudjelujemo u operaciji. Mi to ne skrivamo. Ali mi nikoga ne ubijamo. Ne šaljemo svoju vojsku nigdje. Ne kršimo svoje obveze”.

Lukašenku se smanjuje manevarski prostor

Međutim, njegov manevarski prostor se možda smanjuje. Masovni prosvjedi koji su izbili nakon njegovog osporavanog reizbora 2020. godine učinili su Lukašenka sve ovisnijim o Moskvi. Kako potreba Kremlja za nekim “pobjedama” u Ukrajini postaje sve hitnija, njegov saveznik na zapadu mogao bi se naći pod sve većim pritiskom da surađuje.

Ali u isto vrijeme, Lukašenko će htjeti izbjeći rizik da njegove neprovjerene trupe budu potučene u Ukrajini, jer je ranjiv na daljnje domaće nemire ako njegove sigurnosne snage budu oslabljene, prenosi index.hr.