TRIVIĆ: Povezati učenike srednjih stručnih i tehničkih škola sa potrebama tržišta rada 

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić rekla je da je jedan od osnovnih ciljeva resornog ministarstva stvaranje uslova za uvođenje dualnog obrazovanja, odnosno povezivanje učenika srednjih stručnih i tehničkih škola sa potrebama tržišta rada. 

Trivićeva je nakon sastanka sa predstavnicima Privredne komore, Zanatsko-preduzetničke komore, Zavoda za zapošljavanje, te Sindikata obrazovanja, nauke i kulture rekla da je dogovoreno da se u vrlo kratkom periodu dobiju konkretni pokazatelji sa terena kakve su potrebe privrednih subjekata za radnicima, kako bi Ministarstvo moglo da kreira upisne politike za srednje obrazovanje.

– Uradićemo i analize kojima ćemo utvrditi koja su to zanimanja iščezla, a koja su to zanimanja budućnosti, kako bismo učenike srednjih škola po završetku školovanja uključili u privredu – rekla je Trivićeva.

Ona je navela da će kroz upisnu politiku biti definisana i učenička praksa u srednjim tehničkim i stručnim školama, koja bi podrazumijevala da učenici u prvom razredu imaju minimalnu praksu u privrednim subjektima, gdje će sticati konkretna znanja.

– Plan nam je da u ovoj godini radimo i pripreme za reformu osnovnog obrazovanja, kako bismo definisali šta je to što osnovci treba ili ne traba da uče – rekla je Trivićeva.

Ona je ocijenila da je neophodno stvoriti uslove kako bi se povećale plate u realnom sektoru, te da se na taj način stane u kraj odlasku ljudi u inostranstvo radi zapošljavanja zbog boljih uslova, ne samo rada, nego i života.

– Ne treba zaboraviti ni da su plate u EU usklađene sa standardom života u tim zemljama, koji je mnogo viši nego u Republici Srpskoj – rekla je Trivićeva.

Direktor Privredne komore Srpske Dragica Ristić istakla je da je neophodno podići svijest društva o važnosti sagledavanja potreba tržišta rada, te perspektive zapošljavanja, kako bi se srušile i zablude o pojedinim zanimanjima.

– Nove tehnologije napreduju, te zanimanja na koje se nekada gledalo sa podozrenjem, sada se obavljaju u sasvim drugim uslovima, te je potrebno to predočiti i roditeljima i đacima još od osnovne škole, ali i stvoriti dobre uslove za rad u realnom sektoru, kako bi bio atraktivan i u smislu zarada, ali i napretka procesa i zanimanja – rekla je Ristićeva.

Ona je navela da je za privlačenje invistitora potrebno da društvo kroz reformske procese bude okrenuto ka industrijama koje imaju rast i da prema tome budu kreirane upisne politike.

Zamjenik direktora Zavoda za zapošljavanje Gordana Latinović poručila je da će ova institucija dati puni doprinos za povezivanje oblasti obrazovanja i tržišta rada.

– Veliki značaj ima i to što se problem zapošljavanja sveo na lokalni nivo, te samim tim acionim planom zapošljavanja za ovu godinu akcenat će biti stavljen na formiranje lokalnih savjeta za zapošljavanje i obrazovanje – rekla je Latinovićeva.

Ona je pojasnila da će se na taj način usklađivati ponuda i potražnja na lokalnom nivou, a samim tim će se omogućiti usklađivanje na republičkom nivou.

Latinovićeva je navela da na evidenciji Zavoda najviše ima lica kvalifikovane rade snage u okviru svih zanimanja i struka, zatim lica sa srednjom stručnom spremom ekonomske škole i gimnazije i poljoprivredni tehničari, a u okviru visoke stručne spreme to su pravnici i ekonomisti.

– Najveća potražnja je za licima koja su završila informacione tehnologije, dok profesora matematike i fizike nema na evidenciji – rekla je Latinovićeva.

Predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić rekao je da će Unija podržati projekat dualnog obrazovanja tako što će sa Ministarstvom raditi na opremanju odjeljenja u školama najmodernijom opremom.

– Sa druge strane očekujemo da će te naknade koje budemo isplaćivali učenicima biti sve manje i manje oporezive, to jeste da na svaki način našu djecu što ranije uvedemo u proces rada – rekao je Aćić.

On je istakao da je interesu svih da prosječna plata u Republici Srpskoj bude 1.000 KM.

– Vjerujem da u narednom periodu možemo svi zajedno doći do te cifre, a prije toga da smanjimo oporezivanje rada na nivo iz 2008. godine, te da povećamo produktivnost rada – rekao je Aćić.

(Srna)