Politika 19.01.2020.

TRIVIĆ: Za razvoj obrazovanja i kulture više od 375 miliona KM

ČITANJE: 7 minuta

Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić rekla je da ovogodišnji budžet resornog ministarstva zajedno sa institucijama obrazovanja i kulture u njegovoj nadležnosti iznosi 375.546.300 KM, te da je za oko 40 miliona KM veći od prošlogodišnjeg.

Trivićeva je navela da se, osim izdvajanja za plate zaposlenih u obrazovanju i kulturi, koje su od početka ove godine povećane, ovim sredstvima finansira rad škola, đačkih domova i republičkih ustanova kulture.

“Za program pripreme djece pred polazak u školu obezbijeđeno je 500.000 KM, zatim 4,3 miliona KM za prevoz učenika do škole, dok je za besplatne udžbenike izdvojeno tri miliona KM, a za planirane aktivnosti inoviranja nastavnih planova i programa i obuke nastavnika 300.000 KM”, rekla je Trivićeva u intervjuu.

Ona je dodala je obezbijeđen i grant namijenjen projektima u kulturi u iznosu od 800.000 KM, te da je cilj Ministarstva visok kvalitet umjetničke produkcije i stvaralaštva.

Kada je riječ o aktivnostima u oblasti razvoja obrazovanja, Trivićeva je navela da je imenovan Odbor za reformu obrazovanja i ekspertski tim sa zadatkom da predlože neophodne mjere za razvoj predškolskog, osnovnog i srednjeg vaspitanja i obrazovanja u Republici Srpskoj i pripreme akcioni plan”, rekla je Trivićeva.

Prema njenim riječima, Prijedlog akcionog plana, koji je Vlada usvojila krajem decembra prošle godine, sadrži mjere koje se odnose na inoviranje nastavnih planova, programa i udžbenika, zatim na izmjenu saznavanja sa koncepcije poučavanja na koncepciju učenja, na stručno usavršavanje vaspitno-obrazovnih radnika, te na jačanje povezanosti obrazovanja sa tržištem rada i digitalizaciju.

Ona je navela i da je, u skladu sa akcionim planom, planirano uvođenje besplatnog predškolskog vaspitanja i obrazovanja za djecu sa smetnjama u razvoju i djecu bez roditeljskog staranja, uvođenje poludnevnih i trosatnih predškolskih programa, te podizanje svijesti roditelja, stručne i ostale javnosti o značaju ranog učenja i učešća kroz predškolsko vaspitanje i obrazovanje.

“U oblasti osnovnog obrazovanja planirano je razvijanje nastavnih planova i programa za osnovno vaspitanje i obrazovanje s fokusom na ishode učenja, inoviranje udžbenika, štampanih i digitalizovanih, u skladu sa inoviranim nastavnim planovima i programima, kontinuirana obuka nastavnika i razvijanje programa dodatne nastave za darovite učenike”, navela je Trivićeva.

U oblasti srednjeg obrazovanja, dodala je ona, planirano je inoviranje nastavnih planova i programa za učenike srednjih škola, donošenje standarda kvaliteta udžbenika, te upisne politike zasnovane na listi zanimanja koja je definisana Uredbom o standardima zanimanja u skladu sa potrebama tržišta rada, te uvođenje više praktične nastave.

Kada je riječ o oblasti kulture i umjetnosti, Trivićeva je navela da je cilj Ministarstva visok kvalitet umjetničke produkcije i stvaralaštva.

“I ove godine podržaćemo najkvalitetnije projekte koji ispunjavaju kriterijume konkursa, a ono što je značajno je da će prednost imati projekti u oblasti pozorišne djelatnosti i projekti kojima bi se podstakla savremena domaća produkcija, razvoj publike i animacijski projekti, teorijsko-naučni rad, pa samim tim i opšti razvoj savremene pozorišne scene”, rekla je Trivićeva.

Ona je rekla da će Ministarstvo na međunarodnom planu nastaviti saradnju, prije svega, sa Srbijom, kroz mnoge zajedničke kulturne programe i razmjene, ali i sa Ruskom Federacijom, naročito Vladom Sankt-Peterburga i Moskve, gdje se Srpska u protekle tri godine predstavila nizom manifestacija.

“U oblasti kulturnog nasljeđa očekuje nas realizacija mnogih planiranih aktivnosti s ciljem zaštite, prezentacije i promocije kulturne baštine, te je planirana nominacija ‘Nevesinjske olimpijade’ na Uneskovu Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva, kako bi još jedan element iz Republike Srpske i BiH uvrstili u svjetsko nasljeđe”, rekla je Trivićeva.

Ona je napomenula da je “Nevesinjska olimpijada” značajna manifestacija, koja ima kontinuitet trajanja od 18. vijeka.

“Pristupilo se i projektu Upisa na Reprezentativnu listu Nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva elementa `Tradicionalni uzgoj konja lipicanera`, te je ovo prva međunarodna nominacija u kojoj učestvuje Republika Srpska, Slovenija, Italija, Hrvatska, Slovačka i Mađarska”, navela je Trivićeva.

Ona je dodala da je planirano da se počne i sa procedurom nominacije “Čajničkog jevanđelja” za upis na Uneskovu listu Međunarodni registar “Sjećanje svijeta” kao najvrijednijeg i najstarijeg spisa sa ovih prostora, rukopisa iz 14. vijeka koji se čuva u Muzeju crkve Uspenja Bogorodice i crkve Vaznesenja Hristovog u Čajniču.

“Kada govorimo o njegovanju kulturne baštine i identiteta, važno je spomenuti da je Ministarstvo preduzelo aktivnosti na obnovi kuće Branka Ćopića u Hašanima i obezbijedilo sredstva za prvu fazu građevinsko-zanatskih radova, te očekujemo da će vanjski radovi biti završeni u junu”, rekla je Trivićeva.

Ona je najavila da će biti nastavljen i proces digitalizacije, te podsjetila da se Digitalizacija muzejske građe sprovodi sa Ministarstvom kulture i informisanja Srbije, kroz projekat primjene jedinstvenog softverskog rješenja u muzejima u Srpskoj.

“Planirana je izrada registra kulturnih dobara i uspostavljanje liste svih zaštićenih kulturnih dobara. Nastavljamo sa projektom digitalizacije bibliotečke građe kroz uspostavljanje mreže biblioteka uključivanjem u Kobis sistem i ovaj proces je u završnoj fazi”, rekla je Trivićeva.

Ona je istakla da se intenzivno radi i na podizanju opšteg vrednovanja kulture i umjetnosti, kao ključnih faktora u stvaranju, održavanju i promociji kulturnog identiteta Republike Srpske, koji je i važan strateški prioritet u oblasti kulture, definisan Strategijom razvoja kulture Republike Srpske 2017-2022.

Trivićeva je dodala da je Ministarstvo donijelo i nekoliko pravilnika, a sve sa ciljem jačanja svih aktera u kulturi, od pojedinca, umjetnika, preko osnaživanja udruženja, te institucija kulture sa jakim programskim sadržajem.

“Snažan potencijal leži u pozorištu i u 2020. godini ćemo usmjeriti aktivnosti ka jačanju tog potencijala kroz postojeće institucije”, rekla je Trivićeva.

Kada je riječ o projektima realizovanim u prošloj godini, Trivićeva je navela da načinjeni važni koraci u unapređenju obrazovanja.

“Usvojili smo Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, kojim je predviđeno osnivanje resursno-stručnog centra kao značajne podrške djeci za smetnjama u razvoju, zatim da se proslava maturske večeri za učenike završnog razreda organizuje u prostorijama škole, odnosno u ustanovama kulture ili sporta te definisana Svetosavska nagrada za istaknute učitelje i nastavnike”, rekla je Trivićeva.

Ona je napomenula da je donijet i prvi digitalizovani udžbenik, te da je nakon analize upotrebe digitalnih sadržaja u nastavi, planirana i digitalizacija sadržaja za veći broj predmeta u osnovnim i srednjim školama.

“S ciljem povezivanja srednjeg stručnog obrazovanja, obuke i tržišta rada, osnovano je tripartitno savjetodavno vijeće na nivou Republike, koje ima savjetodavnu ulogu, a u čiji sastav su uključeni predstavnici poslodavaca, sindikata i Ministarstva, a donesena je Uredba o standardima zanimanja kojom je revidirana lista zanimanja”, rekla je Trivićeva.

Ona je istakla i značaj ugovora o plaćenoj učeničkoj praksi između 99 privrednih subjekata i 14 srednjih škola u Republici Srpskoj, koji su potpisani u skladu sa Sporazumom o saradnji u okviru projekta “Unapređenje praktične nastave u srednjem stručnom obrazovanju”.

“Veliki značaj ima i potpisivanje Povelje o srpskom kulturnom prostoru koja predstavlja opredjeljenje, težnju i odlučnost vlada Republike Srpske i Srbije da utvrde zajedničku stratešku kulturno-prosvjetiteljsku politiku”, rekla je Trivićeva.

Ona je podsjetila da je, kao prvi korak u realizaciji Povelje, organizovan Forum o ćirilici s ciljem afirmacije ćirilice i njenog osnaživanja.

“Obilježili smo i početak kampanje ‘Karavan kulture govora’ u Republici Srpskoj čiji je cilj njegovanje srpskog jezika i podizanje svijesti o važnosti kulture govora i lijepog izražavanja”, rekla je Trivićeva.

(Srna)