TRIVIĆEVA PORUČILA ILIĆU: Zakon o budžetskom sistemu iznad mišljenja Ministarstva finansija

U raspravu o stanju gradskih finansija uključila se i narodna poslanica u Narodnoj skupštini RS Jelena Trivić koja je na društvenim mrežama poručila predsjedniku Skupštine grada Mladenu Iliču da je “Zakon o budžetskom sistemu stariji od mišljenja Ministarstva finansija”.

Prateći raspravu oko toga da li poslije 31.03. Banjaluka ima pravo na privremeno finansiranje ili nema i analizirajući izjavu predsjednika Skupštine grada Banjaluka, koji se pozvao na mišljenje Ministarstva finansija, moram da upozorim mladog kolegu, da pravna snaga mišljenja Ministarstva finansija nema prednost u odnosu na Zakon o budžetskom sistemu Republike Srpske navedeno je u objavi Trivićeve.

Naglasila je da je zakon u tom domenu potpuno jasan.

– Ako Skupština grada donese odluku o privremenom finansiranju, ova odluka može da važi najduže do 30.6. tekuće godine; ukoliko ovakva odluka nije donesena, a u slučaju grada Banjaluka, Skupština grada nije donijela odluku o privremenom finansiranju u prethodnoj godini, privremeno finansiranje može da važi najduže do prvog kvartala tekuće godine (31.3.). To što Ministarstvo finansija praktično u svom mišljenju upućuje Skupštinu grada da eventualno krši Zakon, ukoliko ne dođe do usvajanja budžeta, to je već druga priča. Oni, mislim na ministarstvo, bi trebali da daju mišljenje u skladu sa Zakonom, a ne da proizvoljno tumače Zakon – objašnjeno je u objavi.

Dvije činjenice narušile zdravstvo RS

Zdravstveni sistem Republike Srpske bi u materijalnom smislu na izazove korona virusom odgovorio možda na adekvatan način da korona virus nismo dočekali sa milijardu duga zdravstvenog sistema s kraja prošle godine.

Napisala je ovo na svom Fejsbuk profilu poslanica Narodne skupštine Republike Srpske, Jelena Trivić.

Ona je dodala da je zdravstveni sistem bio narušen i prije virusa korona, jer su mnogi zdravstveni radnici napustili zemlju, te da je pojava virusa samo dodatno pogoršala situaciju.

– Iako je predsjednik vlade najavljivao reformu i zaustavljanje “krvarenja” zdravstvenog sistema, to se nije desilo, niti su bilo kakve reforme započete, uslijedio je korona-virus i neophodna dodatna ulaganja u zdravstveni sektor. Svjedoci smo da zdravstveni radnici pružaju svoj maksimum, da rade neprekidno, ali i da rade u jako teškim uslovima – navedeno je u objavi.

Naglasila je da je važno ukazati na te dvije činjenice koje su, kako kaže, narušile zdravstveni sistem Republike Srpske.

– Duže od deceniju je stvarano prekomjerno zaduženje i neadekvatno upravljanje javnim zdravstvenim ustanovama, za šta najveću odgovornost snosi vlada, te nedovoljan broj zdravstvenih radnika koje danas ima Republika Srpska, odnosno činjenica da je veliki broj zdravstvenih radnika već bio napustio svoja radna mjesta i sreću potražio u inostranstvu, za šta takođe najveću odgovornost snose vlade kontinuiteta i oni koji su vršili vlast unazad 15 godina – napisala je Trivićeva.

Dodala je da je na ova dva problema bezuspješno ukazivala i prije pojave virusa korona.

– Želim samo da podsjetim zvaničnike Republike Srpske da sam ukazivala na ova dva problema mnogo prije pojave korona-virusa i da nije bilo sluha, da smo često imali izjave najviših zvaničnika kako zdravstveni radnici ne odlaze, da je to neka mantra opozicije i da nije masovna pojava, te da dugovi i neplaćeni doprinosi zdravstvenih ustanova nisu problem „jer svaki doktor će liječiti svog kolegu“ što je izjavljivao 2017. godine sadašnji predsjenik vlade, a tadašnji šef kluba poslanika SNSD – navedeno je u objavi.

Trivićeva je istakla da su nas “neodgovornost, ad-hok politika, nedostatak sistemskog djelovanja i standardno otaljavanje posla od strane vlade i ranijih vlada, doveli u situaciju da korona-virus dočekamo nespremni”.

– Lakše je primiti udarac ako stojiš čvrsto na zemlji, nego ako već klečiš. Otprilike naš zdravstveni sistem je već klečao kada se virus pojavio, a sada ga održava posvećenost zdravstvenih radnika, a nikako neka odgovorna politika i sistemske mjere koje dolaze od strane vlade i kriznog štaba – objašnjava Trivićeva.

(SB)