Tu je poginuo i Toše Proeski: Zašto toliko ljudi gine na auto-putu A3?

U sudaru automobila i teretnog vozila na auto-putu A3 između Novske i Okučana danas su poginule, kako se neslužbeno saznaje, dvije starije osobe.

Nesreća se dogodila u 7.15. Fotografije s mjesta nesreće prikazuju potpuno uništeni putnički automobil, a velika šteta je nastala i na prednjem dijelu kamiona. Ovdje se radi o još jednoj u nizu teških nesreća na ovom auto-putu između Zagreba i Beograda koja je otvorena 1950. godine i tada nazivana “auto-putem bratstva i jedinstva”.

Najgora saobraćajna nesreća koja se dogodila na ovom putu je ona kod Slavonskog Broda u julu 2021. u kojoj je život izgubilo desetero ljudi. Tada je autobus kosovskih registracija koji je putovao iz Frankfurta za Prištinu oko 6.20 skrenuo sa puta na travu i prevrnuo se. Poginulo je deset osoba. Povrijeđeno ih je preko 40, od čega 15 teško.

Tragična nesreća koja se dogodila u junu 2019. godine sablaznila je javnost. Na odmorištu auto-putaA3, nedaleko od Novske, poginule su dvije djevojčice.

U naletu kamiona koji se zabio u grupu ljudi koji su odmarali na odmorištu auto-puta poginule su učenice Osnovne škole Dalj koje su putovale na mali maturalac u Sveti Filip i Jakov, a nastradale su i dvije djevojke stare 25 i 26 godina koje su putovale automobilom, a koji je oštećen u naletu kamiona.

Poginuli Toše Proeski i Dolores Lambaša

Na ovom auto-putu poginuo je 2007. godine makedonski pjevač Toše Proeski. On je stradao kod Nove Gradiške u 26. godini. Pjevač se s dvoje ljudi vozio u terencu koji se zbog nepridržavanja razmaka sudario s kamionom italijanskih registracija te se zabio u središnju zaštitnu ogradu auto-puta i završio u jarku.

Šest godina kasnije, 2013. godine, na auto-putu A3 život je izgubila glumica Dolores Lambaša. Glumica se s kolegom Stojanom Matavuljem vraćala iz Beograda. Matavulj, koji je upravljao nisanom, udario je u zadnji dio VW pola. Od siline udarca Dolores Lambaša je ispala iz automobila te je s teškim povredama prevezena u bolnicu.

Godinu dana nakon, 2014, nešto dalje od mjesta gdje je život izgubila Dolores Lambaša, saobraćajnu nesreću imao je glumac Emir Hadžihafizbegović. U toj nesreći je smrtno stradala Ankica Kuduz (63).

Najprometniji auto-put u Hrvatskoj

Index je pitao Ministarstvo unutrašnjih poslova koliko je saobraćajnih nesreća na ovom auto-putu bilo prošle i ove godine. Do zaključenja teksta nisu dobili odgovor. Ono što pišu je da se radi o najprometnijem auto-putu u Hrvatskoj. Prošle godine njome je prošlo 21.917.586 vozila, što je 32.45 posto ukupnog saobraćaja vozila na hrvatskim auto-putevima.

I krajem januara se na ovom putu sudarilo pet vozila, a pri čemu su četiri osobe povrijeđene. Krajem oktobra jedna je osoba poginula, dok je jedna povrijeđena prilikom slijetanja putničkog automobila sa ovog auto-puta. Nesreća u kojoj je jedna osoba poginula dogodila se i u julu prošle godine.

Strašna nesreća dogodila se i u novembru 2022. godine. Tada je poginula 73-godišnja žena, putnica u folksvagenu. Do nesreće je došlo tako što je autobus naletio na VW te ga odgurao pod kamion. Samo nekoliko mjeseci kasnije takođe je zabilježena saobraćajna nesreća u kojoj je jedna osoba smrtno stradala.

Podsjetimo i na slučaj bizarne nesreće u kojoj je kamion pregazio 47-godišnju državljanku Turske koja je ležala na kolovozu na odmorištu kod benzinske pumpe. Vozač je izjavio da je mislio kako se radi o vreći.

Saobraćajni stručnjak i sudski vještak Goran Husinec jasno naglašava da tu nema ništa nadnaravno.

“Ta cesta povezuje istočnu i zapadnu Europu, jako je ravna, nema zavoja, te ljudi koji dolaze iz dalekih destinacija, bilo da krenu iz istočne ili zapadne Europe, tu dolaze umorni. Cesta je nizinska, ima dosta magle i vlage, što dovodi do slabe vidljivosti i skliskog kolnika.

Kad je cesta tako ravna, ljudi se opuste, voze na tempomatima, pogotovo je to opasno ako su u pitanju neki rani jutarnji sati ili kasni noćni sati, tada vrlo lako dolazi do kratkog pada koncentracije, odnosno kako to u žargonu kažemo, laganog sna i nesreća je neizbježna u kombinaciji s velikom brzinom kojom se tamo automobili kreću”, objasnio je.

“Nema tu ništa nadnaravno”

“Legende govore da je ta cesta ukleta, imamo tu razne teorije oko nadnaravnih moći koje se tamo pojavljuju. To je zato što se dosta nesreća grupira na nekoliko kritičnih crnih tačaka. Ali to je samo stvar slučajnosti, velikih brojeva. Nema tu ništa nadnaravno, jednostavno ljudski faktor je taj koji napravi malu grešku i posljedice znaju biti jako velike”, objasnio je.

U vezi s mogućim prevencijama je rekao:

“Nažalost, ne mogu se nesreće tamo nikako prevenirati, osim na način da se ljudi više odmaraju i da ne kreću umorni. To jest, bilo bi dobro da se na dionici između Zagreba i Bajakova sagrade barem dva motela i luksuzna parkirališta za teretna vozila gdje bi vozači mogli spavati, istuširati se, pojesti…

Tako bi bili svježi u vožnji. A svim amaterima bih savjetovao da ne voze noću ako baš ne moraju. Pogotovo ne zimi kad je slabija vidljivost”, objasnio je za Index Husinec.

Više je opasnih tačaka u putnoj mreži

Priroda ovog puta tematizovala se i nakon strašne nesreće autobusa koja je pomenuta. Josip Mataija, voditelj Službe za bezbjednost putničkog saobraćaja MUP-a, gostujući u Dnevniku Nove TV, tada je rekao kako je “put na ravnici, svi znamo da je auto-put monoton, i onda vozači znaju zaspati”.

Šef Zavoda za cestovni promet Rajko Horvat za RTL Danas govorio je o istoj temi. Odgovorio je na pitanje zašto baš tu godinama zbrajaju poginule u najtežim nesrećama i može li se nešto učiniti da se to promijeni.

“Kada bismo analizirali cjelokupnu cestovnu mrežu, mogli bismo naći nekoliko takvih tačaka. Ovakva tragedija dogodila se nažalost na tom dijelu ceste na kojoj je već stradao veći broj sudionika prometa, ali cjelokupna cestovna mreža u RH mora se promatrati s osnove opasnih mjesta.

Iako su auto-ceste jedan od najsigurnijih prometnih objekata, a nažalost nemamo sustav nadzora od strane MUP-a, sustav nadzora i od Ministarstva prometa… Pa čak i HAC bi trebao odraditi da se prateći uslužni objekti opreme svim onim što treba ovakvoj vrsti prometa”, zaključio je Horvat.