Turska i Balkan: Povratak regionalnog giganta pod okriljem neoosmanizma
PIŠE: Dejan Rauš
Posljednja dvodnevna posjeta turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana Srbiji, treća u posljednjih pet godina, naglašava sve veću želju Turske da zadrži ulogu njozbiljnijeg faktora na Balkanu. U susretu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, dvojica lidera su razgovarala o jačanju saradnje u vojnim, privrednim i infrastrukturnim oblastima, pri čemu je Vučić posebno istakao mogućnost intenzivnije vojne kooperacije. Za javnost i široke narodne mase, uobičajene izjave, koje ne odstupaju od snadardnog obraćanja državnika ovakvog kalibra.
Da li se “gazda” vratio na Balkan?
U sjenci, ili ispod žita, provlači se utisak da je učestalim posjetama Erdogan odlučio da “gazdovanjem” na Balkanu vrati onaj uticaj koji je Turska imala za vrijeme Osmanlijana ovom prostoru. Neoosmanizam, strategija koja koristi istorijske veze Turske sa bivšim teritorijama Osmanskog carstva, postao je jedan od ključnih elemenata Erdoganove spoljne politike. A to je i jedan od ciljeva koje je i promovisao za plan napretka i razvoja Turske u narednih 100 godina. Jedno je sigurno, ne samo na Balkanu, Ankara se odavno vratila na međunarodnu scenu kao regionalna sila.
Rastuća međusobna zavisnost Turske i Srbije
Turska je kroz poslednje dve decenije prošla kroz transformaciju, prepoznajući Balkan kao strateški prostor za širenje političkog, ekonomskog i kulturnog uticaja. Vučićeve riječi o tome kako „Turska vojna industrija daleko nadmašuje srpsku, ali da ni Srbija nije za zanemarivanje“ nagovještavaju otvaranje novih kanala saradnje u sektoru bezbjednosti. Takođe, obnova dozvola za izvoz srpskog naoružanja u Tursku otvara prostor za jače trgovinske veze u vojnoj industriji, što je samo još jedan pokazatelj rastuće međusobne zavisnosti. A u toj igri Srbija pokazuje zrelost.
Turska investicijska ekspanzija: Privredna povezanost Balkana i Ankare
Turska u Srbiji vidi ključnog partnera na Zapadnom Balkanu, o čemu svjedoči više od 400 miliona dolara investicija i činjenica da turske kompanije zapošljavaju gotovo 100.000 ljudi. Pored toga, trgovinska razmjena između dvije zemlje dostigla je dvije milijarde dolara, dok je srpski izvoz u Tursku samo u prvih šest mjeseci ove godine porastao za impresivnih 68%. Ovi brojevi potvrđuju Erdoganovu strategiju ekonomskog produbljivanja odnosa sa Srbijom, ali i šireg Balkana, kao deo šireg plana širenja turskog uticaja u regionu.
Ova investiciona ekspanzija nije samo ekonomska, već i kulturna i infrastrukturna. Turske kompanije dominiraju u građevinskom sektoru u Srbiji, a prisustvo turske kulture raste, posebno u oblastima poput Novog Pazara, gde je Erdogan počasni građanin. Ne smijemo zaboraviti ni turske proizvode po marketima, ali i onaj uticaj na građen Balkana – putem TV serija. Za dugotrajni uticaj na Balkanu, vrata su širom otvorena.
Politička dimenzija: Balkan kao ključ turske geopolitike
Ono što je posebno zanimljivo u Erdoganovom regionalnom angažmanu je i njegova sposobnost da balansira odnose sa različitim balkanskim akterima. Posjete Tirani, Sarajevu i Beogradu ukazuju na želju Ankare da igra ključnu ulogu u stabilizaciji regiona, ali i na političku fleksibilnost kojom Turska gradi mostove između različitih političkih aktera.
Turska pod Erdoğanom naravno ima dugoročne planove i gleda dalje od Balkana. Njegovi napori da se Turska pridruži BRICS-u i sve složeniji odnosi sa NATO-om i EU pokazuju spremnost Ankare da igra na više geopolitičkih tabli. Pitanja kao što su Bliski istok, gdje se Turska pozicionira kao oštar kritičar izraelskih poteza,ali još uvijek bez konkretnijih poteza, te njeni odnosi sa Rusijom i Kinom, sve više oblikuju tursku spoljnopolitičku strategiju.
Zaključak posjete Beogradu kroz 11 potpisanih sporazuma o saradnji potvrđuje da je Erdoganov neoosmanizam daleko od puke retorike. To je strategija koja uključuje ekonomski, politički i kulturni povratak Turske na Balkan – povratak koji mnogi u regionu doživljavaju kao početak “zlatnog doba” odnosa sa Ankarom. Živi bili pa vidjeli.
Oznake: Dejan Rauš, Turska
