Region 26.01.2024.

Tzv. rodno osjetljiv jezik neprihvatljiv za SPC, Maticu srpsku i Odbor za standardizaciju srpskog jezika

ČITANJE: 5 minuta

Takozvani rodno osjetljiv jezik, zasnovan na “rodnoj” ideologiji, u suprotnosti je sa standardnim srpskim jezikom i kao takav je neprihvatljiv za Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC), Maticu srpsku, Odbor za standardizaciju srpskog jezika i većinu građana Srbije, navodi se u zaključcima naučnog skupa “Srpski identitet, srpski jezik i Zakon o rodnoj ravnopravnosti”.

U zaključcima sa skupa koje je danas objavila SPC ističe se da nijedna državna vlast nema pravo da zakonskim normama, protivno nauci o srpskom jeziku, pod prijetnjom kažnjavanja propisuje obaveznu upotrebu takozvanog rodno osjetljivog umjesto standardnog srpskog jezika.

Navodi se da i vlast nema pravo da uvođenjem ove nove vrste verbalnog delikta, novčano i zatvorski kažnjavaju građani zato što u sopstvenoj zemlji govore standardnim srpskim jezikom i ukazuje da Zakon o rodnoj ravnopravnosti nije u skladu sa Ustavom Srbije.

Učesnici naučnog skupa predložili su da Sveti arhijerejski sinod SPC, Matica srpska i Odbor za standardizaciju srpskog jezika osnuju zajedničko tijelo, sastavljeno od istaknutih naučnih djelatnika, koje će se intenzivno baviti ovim važnim pitanjem sve dok ne bude doneseno rješenje u korist srpskog naroda i svih građana Srbije.

“Svi smo u obavezi, a posebno država, da njegujemo, čuvamo i štitimo srpski identitet, srpski jezik, ćiriličko pismo, srpsku kulturu i srpsko nasljeđe kako bismo ih mogli predati našim potomcima”, saglasili su se učesnici skupa.

U zaključcima se navodi da je za srpski narod ravnopravnost svih ljudi, bez obzira na pol, rasu i vjeroispovjest, temeljna vrijednost koja vijekovima određuje način njegovog života i normirana je Ustavom Srbije kao najvišim opštim pravnim aktom.

“Nažalost, veći broj pravnih normi Zakona o rodnoj ravnopravnosti nije usklađen s pojmom ravnopravnosti po slovu i duhu Ustava Srbije. Brojnim zakonskim normama, prema zvaničnom stavu Odbora za standardizaciju srpskog jezika, vrši se nasilje nad srpskim jezikom kao značajnim činiocem identiteta srpskog naroda budući da je ova neprirodna jezička struktura, nazvana žrodno osjetljiv jezikž, Zakonom uvedena kao obavezna”, navodi se u zaključcima koji je održan prije deset dana u Narodnoj biblioteci Srbije.

Napominjući da svi građani Srbije imaju pravo da sebe nazivaju onako kako žele, učesnici naučnog skupa poručuju da ne mogu pristati na to da lični izbori rijetkih izuzetaka postanu obavezujući sa nametnutim pravilima za sve građane, kako je to jednostrano propisano Zakonom o rodnoj ravnopravnosti.

U zaključcima se ukazuje da ustavno pravo na upotrebu jezika ne znači pravo pojedinaca i grupa da takozvani rodno osjetljiv jezik, zasnovan na antijezičkim pravilima, nameću svim građanima i institucijama, a posebno ne u medijima i u obrazovnim ustanovama u Srbiji.

“Imajući to u vidu, podsjećamo nosioce sve tri grane vlasti u Srbiji, ali i građane, da je Zakon o rodnoj ravnopravnosti neustavan zato što Ustav Srbije ne poznaje kategoriju roda, nego propisuje ravnopravnost žena i muškaraca”, navode učesnici naučnog skupa.

U zaključcima se ističe da pojam “roda” iz Zakona o rodnoj ravnopravnosti nema nikakve veze s pojmom roda u srpskom jeziku i utemeljen na antihrišćanskim i anticivilizacijskim određenjima takozvane džender ideologije, nametnute diskriminatornim i neustavnim odredbama Zakona o rodnoj ravnopravnosti kao i Zakonom o izmenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije od 2021. godine.

Učesnici naučnog skupa upozoravaju da bi primjena neustavnih, diskriminatornih i štetnih zakonskih odredaba u pogledu načina izražavanja i međusobnog opštenja, što znači i mišljenja i života srpskog naroda, imala trajne i štetne posljedice.

“U ovom slučaju je riječ o nasilno uvedenom specifičnom vidu izražavanja, pri čemu se istovremeno pod plaštom uklanjanja takozvanih rodnih stereotipa nameće promjena svijesti i načina života pojedinca i društva u cjelini, promovišu se ideologija, politika i praksa LGBT od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola do univerziteta i svakodnevnog života svih građana, što zagovornici ove ideje i ne kriju”, navodi se u zaključcima.

Kako se ističe, javnost treba da zna da će više od 10.000 povjerenika, odnosno komesara pratiti primjenu ovog zakona i da će se to finansirati iz republičkog budžeta, odnosno sredstava svih građana Srbije.

Učesnici skupa u zaključcima ukazuju da Povjerenik za zaštitu ravnopravnosti koristi Zakon o zabrani diskriminacije kao sredstvo pritisaka i prijetnji prema onim naučnicima i intelektualcima koji se javno zalažu za očuvanje tradicionalnog braka i porodice kao zajednice ljubavi muškarca, žene i njihove djece.

U zaključcima se ističe da se Zakonom o rodnoj ravnopravnosti grubo narušava unutrašnja autonomija SPC, kao i ustavna odvojenost crkava i vjerskih zajednica od države.

“Za Maticu srpsku i njeno iskustvo u srpskoj jezičkoj normativistici potpuno je neprihvatljivo uvođenje novčanih i zatvorskih kazni i raznih oblika pravnog nasilja u tako nejasnom problematskom polju, u kojem novi pojam roda ima za sada oko stotinu različitih značenja, s mogućnošću njihovog daljeg umnožavanja”, ističe se u zaključcima.

Zaključke su potpisali predsjednik Matice srpske Dragan Stanić, predsjednik Odbora za standardizaciju srpskog jezika Sreto Tanasić, predsjednik Savjeta za srpski jezik Aleksandar Milanović, kao i više uglednih lingvista i drugih naučnih radnika među kojima su profesori Miloš Kovačević, Rajna Dragićević, Isidora Bjelaković i Viktor Savić, kao i advokat Momir Radić i protojerej-stavrofor Velibor Džomić.