Politika 21.03.2016.

U Hagu drastična kazna, u BiH “bensedinska” suđenja?

ČITANJE: 3 minute
radovan_karadzic_-_oric_-_mahmuljin
Presuda Haškog tribunala Radovanu Karadžiću neminovno će izazvati velike tenzije u BiH, posebno zbog toga što smo u izbornoj godini, a sve su češće procjene da istovremeno zahuktavanje suđenja ratnom komandantu tzv. Armije BiH u Srebrenici Naseru Oriću i početak procesa komandantu Trećeg korpusa iste vojske, Sakibu Mahmuljinu, u stvari, predstavljaju pokušaj “bensedinskog” i “terapeutskog” dejstva na RS!

Dok rastu sumnje da zapadni centri moći i sarajevske političke strukture ovakvim tajmingom žele da neutrališu očekivano žestoko negodovanje u RS u slučaju drakonske presude njenom prvom predsjedniku, te da uvjere građane između Trebinja i Novog Grada da postoji “ravnoteža u odgovornosti za ratne zločine”, političari i predstavnici institucija u Republici Srpskoj smatraju da eventualna osuđujuća presuda Radovanu Karadžiću nikako ne može da ima ustavno-pravne posljedice na status entiteta, te dodaju da je najvažnije da na dan izricanja, 24. marta, srpski korpus pokaže apsolutno jedinstvo.

Direktor Centra za istraživanje ratnih zločina RS Milorad Kojić rekao je za Press da je Karadžićev tim pravnim sredstvima dokazivao njegovu nevinost, dok je, s druge strane, Tužilaštvo u Hagu imalo snažan politički vjetar u leđa.

Neispunjeni ciljevi

– Haški tribunal je pod jakim političkim pritiskom, što su potvrdili i Florans Artman, Karla del Ponte, te danski sudija Frederik Harhof. Ako ta presuda bude zasnovana na pravu i pravdi, uvjeren sam da treba biti oslobađajuća. Ukoliko politika umiješa svoje prste, vjerovatno će biti osuđujuća. Međutim, ona ne može ostaviti bilo kakve posljedice na RS – istakao je Kojić i pozvao na političko jedinstvo svih partija u Srpskoj.

Kada je u pitanju suđenje Oriću i Mahmuljinu, kao i ranija suđenja bošnjačkim ratnim optuženicima, Kojić objašnjava da je domaće pravosuđe u tom smislu sklono raznim opstrukcijama, dok je Haški tribunal, kroz epiloge ranijih procesa, pokazao da nije ispunio ciljeve zbog kojih je osnovan.

– Mahmuljin i Orić nisu jedini slučajevi. Krenimo od početka rata: iako je postalo degutantno podsjećati na te zločine, moramo istaći slučaj „Dobrovoljačke ulice” u Sarajevu i „Tuzlanske kolone” i činjenicu da za to niko nije odgovarao – rekao je Kojić.

Malo olakšanje

Predsjednik Republičke organizacije porodica zarobljenih poginulih boraca i nestalih lica Nedeljko Mitrović ocijenio je da je Haški sud pokazao da nije sud pravde i istine, spreman da kažnjava sve zločine, već politički sud u rukama svjetskih moćnika.

– Imajući u vidu kakav je odnos Haškog tribunala bio prema Srbima i kakve su presude do sada izricane srpskim nižerangiranim vojnim i političkim zvaničnicima, nisam optimista da će Karadžiću biti izrečena blaga kazna – rekao je Mitrović.

Politička analitičarka iz Sarajeva Ivana Marić ne vjeruje da će procesi koji se vode protiv Orića i Mahmuljina imati posebne refleksije na reakcije povodom Karadžićeve presude.

– Prvo, ti procesi će dugo trajati i proći će mnogo vremena do njihovog epiloga i presude, tako da ne vjerujem da će se dovoditi u usku vezu sa presudom Karadžiću. Međutim, to jeste malo olakšanje za srpsku stranu, samim tim što su potvrđene optužnice i vodi se postupak. Ipak, da ovo nije izborna godina, tenzije bi se možda malo spustile, ali uz činjenicu da idu lokalni izbori mislim da će se ovaj događaj maksimalno koristiti za dizanje tenzija – rekla je Marićeva.

(Press)