U moru srušenih zgrada, jedna ostala netaknuta: Objašnjenje je jednostavno

I dok se širom Turske hapse investitori i građevinari zbog sumnje da su nesavjesnim radom doprinijeli urušavanju zgrada nakon razornih potresa koji su tu zemlju pogodili 6. februara, cijeli svijet bruji o zgradi koja je izdržala više od 250 zemljotresa i ostala čvrsto da stoji bez ikakvih oštećenja.

Naime, zgrada Doma kulture u Adijamanu nije stradala u potresu, a stručnjaci ističu da se ne radi ni o čemu neobičnom i dodaju da će svaka zgrada, koja je izgrađena po standardima, izdržati razorni potres, piše Hürriyet, jedne od najvećih turskih novina, a prenosi Jutarnji.

Dom kulture izgrađen 2020. godine tako je izdržao dva razorna zemljotresa, kao i stotine naknadnih, a izgrađen je na mjestu nekadašnje biblioteke koja je stradala u zemljotresu 2017. godine. Poređenja radi, obližnji hotel Grand Isias u zemljotresu je potpuno uništen.

Objekat je građen pod nadzorom Ministarstva industrije i tehnologije, prema EU standardima, budući da je izgradnja finansirana iz EU fondova.

Arhitekti Javuz Ozkaija i Sinan Erbug nadgledali su projektovanje i proces izgradnje, Nezih Alatas je bio konsultant, a Onur Jildizje nadgledao izgradnju u ime guvernera Adijamana.

“Postoji propis o zemljotresima koji je revidiran 2018. Ova zgrada je izgrađena u skladu s tim propisima. Obavili smo sve vrste testova na gvožđu koje je postavljeno na stubove. Izvršili smo sva ispitivanja betona i izradili grubu konstrukciju objekta i pregledali ga. Osigurali smo da utrošeni novac ide na pravo mjesto, da je potrošen na pravi način, da je potrošen na pravi materijal i da se proizvodnja odvija ispravno pod našim nadzorom. Regulacija osigurava visok standard bezbjednosti. Radili smo samo u svjetlu razuma i nauke”, rekao je Alatas.

Istakavši da je otpornost zgrade na zemljotrese postignuta zahvaljujući naporima građevinske firme i konsultantske kompanije koja je nadgledala izgradnju, Ozkaija, jedan od arhitekata na projektu, rekao je da se tokom izgradnje sprovodila stroga kontrola.

“To je armiranobetonska konstrukcija. Potporni zidovi su ti koji će zapravo podnijeti opterećenje potresa. Prvi razlog zašto se zgrada nije srušila je taj što je izgrađena prema revidiranom zakonu o zemljotresu. Čak su i prozori ostali cijeli”, objasnio je Ozkaija.

Stručnjaci kažu da je ova zgrada primjer kako jedna zgrada treba da bude izgrađena da izdrži zemljotres.

“Činjenica da je zgrada bez ikakvih oštećenja preživjela potres primjer je koliko zgrade u našoj zemlji mogu da budu sigurne kada ih grade stručno osposobljeni arhitekti i inženjeri u skladu s propisima”, navode stručnjaci.

Iako su arhitekte i građevinari koji su radili na izgradnji ove zgrade presrećni što je zgrada ostala netaknuta u zemljotresu, kažu da su s velikom tugom primili vijest da je u potresu smrtno nastradao jedan od članova njihovog tima.

“Naš prijatelj Hasan Berkan Ozturk, građevinski inženjer, poginuo je sa suprugom u zemljotresu. Pronađeni su u ruševinama svoje kuće. On je napravio odličan posao s ovom zgradom. Nažalost, naš prijatelj je poginuo ispod ruševina druge zgrade”, sa žaljenjem poručuju turski stručnjaci.

Depremde yüzlerce binanın yıkıldığı Adıyaman'da, Avrupa Birliği fonları ile inşa edilen tamamen cam giydirmeli Kommagene Kültür Merkezi’nin depremde tek bir camının bile kırılmadığı ortaya çıktı. pic.twitter.com/k5CSmaMRQj

— 23 DERECE (@yirmiucderece) February 13, 2023